Konferencija za novinare na kraju 86. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH

Na početku je generalni tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević pročitao Priopćenje s 86. redovitog zasjedanja BK BiH. Medijskim predstavnicima najprije se obratio nadbiskup Vukšić i zahvalio im za njihovu nazočnost koja je znak da žele pratiti događanja u Crkvi te svojom prisutnošću i svojim djelovanjem doprinijeti „širenju dobra i svjedočenju lijepih stvari u društvu“. Osvrnuo se potom na neke od teme sa zasjedanja. Spomenuo je da biskupi na proljetnom zasjedanju u Mostaru, pri početku liturgijske godine, redovito razmatraju o onome što je urađeno u protekloj godini s posebnim osvrtom na pregled izvješća koja podnose razna vijeća i druga tijela BK BiH.

„Od pastoralnoga djelovanja, pogotovo su dvije velike teme i važne teme. Jedna od poruka i poziv s ovoga zasjedanja jest skup mladih na svjetskoj razini koji će se dogoditi krajem srpnja i početkom kolovoza u Portugalu, gdje je predviđen i dolazak Svetog Oca. Pozivamo mlade u našim župnim zajednicama, da se, u mjeri u kojoj im je to moguće, pridruže tom hodočašću. Drugi važni pastoralni plan i naša nakana jest već tradicionalno okupljanje naših obiteljskih zajednica s naglaskom na vrijednost obitelji u Kupresu krajem srpnja ove godine. Osim što pozivamo obitelji kao takve i sve one koji žive obiteljskim životom, želja nam je da na tom skupu sudjeluju posebice oni koji obilježavaju obljetnice svoga bračnoga života – 25., 50. i 60. obljetnicu. Uz to će biti predviđeni i neki drugi programi“, kazao je nadbiskup Vukšić. Također je izrazio zahvalnost za veliku solidarnost koju su vjernici iskazali po pitanju razornog potresa koji se nedavno dogodio u Siriji i u Turskoj. „Sve naše župne zajednice u svim našim biskupijama dali su svoj doprinos koji je, zaista, bio ne samo nesebičan, nego i obilan. I ovo je prigoda da i posredovanjem vaših medija zahvalimo svima. Vjerojatno ste i neki od vas sudjelovali u svemu tome i hvala vama i osobno za vaše doprinos, pogotovo za vašu prisutnost u obliku riječi, u obliku slike, prikazujući ne samo ta stradanja i tragedije ljudi, nego i ovu dobrotu i solidarnost koja se javila i pojavila u toj prigodi i koja se redovito javlja kad se događaju takve tragedije!“, kazao je nadbiskup Vukšić.

Biskup Palić također je pozdravio sve nazočne predstavnike medija i zahvalio im na dolasku. Izrazio je radost da je Mostarsko-duvanjska biskupija, na čijem je čelu kao pastir, i ovaj put mogla biti domaćinom ovoga proljetnoga zasjedanja BK BiH. „Koliko god je zasjedanje biskupske konferencije administrativan čin koji smo obvezni učiniti, toliko je s druge strane, u prvom redu, svako zasjedanje i svaki naš susret, dobra je prigoda da se kao biskupi nađemo zajedno i da kao pastiri svojih zajednica, razmotrimo najbolje načine evangelizacije i najbolje načine promicanja općega dobra u Crkvi, ali i u ovom društvu i zemlji u kojoj živimo. Mi na taj način, i sve ono što kao biskupije na svojim područjima činimo, činimo upravo u tom smjeru: naviještanja Radosne vijesti, evanđelja, ali i kao pomoć i nastojanje oko promicanja općega dobra u ovoj zemlji“, kazao je, između ostaloga, biskup Palić, pojasnivši da su biskupi pregledali niz izvješća raznih tijela i vijeća BK BiH kako bi se i kroz administrativni pristup uvidjele mogućnosti i pronaći nove načine za prisutnost Crkve u ovome društvu.

Nakon uvodnih obraćanja sugovornici su bili otvoreni za novinarska pitanja. Na zamolbu da progovori o crkvenoj evidenciji u vezi s odlascima i iseljavanju katoličkih vjernika, nadbiskup Vukšić kazao je da podaci za proteklu godinu budu objavljeni upravo u ovo vrijeme na mrežnoj stranici Biskupske konferencije BiH (www.bkbih.ba). „Naravno, uvijek uz naše crkvene ograde da pojedini prikupljeni podaci jesu posvema statističkih pouzdani kao što je broj krštenja, vjenčanja, sprovoda jer se to, zaista, s velikom pozornošću bilježi. To su egzaktni podaci. Međutim, broj vjernika, pogotovo u velikim gradskim sredinama, nemoguće je izbrojiti i nemoguće je očekivati od naših svećenika da znaju točno koliko ima vjernika u Mostaru, Zenici, u Tuzli, u Sarajevu… U nekom malom mjestu to je naravno moguće, jer se ljudi osobno poznaju i svećenik poznaje svoje vjernike, ali u velikim gradovima to nije moguće“, pojasnio je nadbiskup Vukšić dodavši da je to razlog što su crkvene statistike o ukupnom broju vjernika zapravo više procjena nego li točan podatak.

Upitan da prokomentira, što je zapravo stoji iza velikog iseljavanja, osobito mladih ljudi, nadbiskup Vukšić kazao je da je glavni uzrok ekonomska nesigurnost u ovom dijelu svijeta u usporedbi s razvijenim zapadnim svijetom koji u tom smislu mnogo atraktivniji. „Mi svi dobro znademo da je to tako i da ljudi traže svoja životna rješenja na područjima gdje misle da će lakše riješiti svoje egzistencijalne probleme. To je očito prvi aspekt. Mladi ljudi su u tome mnogo otvoreniji, govore jezike ili, uglavnom, govore strane jezike, lakše se snađu negoli starije osobe. A, osim toga, u životnoj su dobi kad je pokretljivost mnogo veća nego li u nekoga tko je već poodmakao u životnoj dobi. Naravno, vjerojatno, u nekim sredinama, pogotovo u društvima koja su složena i komplicirana, i politička neriješena pitanja uvjetuju da je ljudima ponekada dojadilo čekati ta društvena rješenja političkih pitanja i onda se sklanjaju na područja gdje ne moraju svako malo slušati određene svađe, probleme, nerede… Sklanjaju se na, uvjetno rečeno, sigurnija područja, pogotovo u onom egzistencijalnom smislu, koja im sigurno nude bolje mogućnosti“, kazao je nadbiskup Vukšić, ističući da je stoga na Crkvi da upućuje redoviti poziv svima u društvu, pogotovo onima koji su izabrani i obnašaju vlasti, da ljudima pomognu oko stvaranja radnih mjesta, oko materijalne, političke, pravne, egzistencijalne, životne sigurnosti itd., a na temelju toga onda će i mladi ljudi, sigurno, tražiti rješenja tamo gdje budu zadovoljni.

Na upit o tome, koliko Crkva i druge vjerske zajednice mogu učiniti na ublažavanju pooštrene retorike na političkoj sceni u BiH, nadbiskup Vukšić je odgovorio da biskupi predstavljaju Kristovu katoličku i kršćansku Crkvu te da žele, ne samo propovijedati, nego i živjeti „opće bratstvo svih“. „Mi želimo kao Crkva biti afirmativni, želimo biti svjedoci nade i optimizma i, u tom smislu, naša je obaveza, posvuda i uvijek širiti istinu da su svi ljudi među sobom braća i sestra“, kazao je nadbiskup Vukšić pojasnivši da je to, zapravo, istina vjere kršćanske. „Ovo nije neki interes. Ovo nije samo humanizam nego mnogo više od humanizma i od opće ljudske vrednote. Ovo je, jednostavno, božanska vrjednota – dragi Bog to tako hoće. Važno je to propovijedati i svjedočiti posvuda, a temelj toga je istina vjere da je svaki čovjek Božje stvorenje“, naglasio je nadbiskup Tomo podsjećajući da je sam Isus okupljenom mnoštvu među kojima su bili i njegovi učenici poručio: „Svi ste vi braća“ (Mt 23,8). Dodao je da biskupi žele biti svjedoci, prije svega, nade, optimizma i drukčijega, boljega načina.

Na pitanje je li, u skladu s povećanim iseljavanjem, u inozemstvu, bilo zahtjeva za povećanim prisustvom Crkve hrvatskog govornog područja, nadbiskup Vukšić kazao je da trenutno nema zahtijeva za ustanovljivanjem novih zajednica hrvatskoga jezičnog područja te da u svijetu trenutno djeluju 184 takve župe i u njima 188 svećenika te drugi pastoralni radnici i njihovi suradnici. Kazao je da je proteklih godina, pogotovo u predjelu Zapadne Europe, Sjedinjenih Američkih Država te Kanade zabilježeno povećanje tih zajednica.

Upitan da prokomentira trenutačno stanje u Međureligijskom Vijeću BiH iz kojega je nedavno istupio mitropolit dabrobosanski Hrizostom kao član tog tijela, nadbiskup Vukšić kazao je da MRV BiH nastavlja svoje djelovanje te izrazio radost da se velika većina članova unutar Vijeća zalaže za dijalog kao moralnu obvezu. „Smatramo da, ako postoje bilo kakva otvorena pitanja koja treba rješavati, dijalog nema moralno prihvatljivu alternativu. Sve druge alternative koje bi eventualno mogle postojati, u moralnom smislu su ili problematične ili uopće neprihvatljive“, poručio je nadbiskup Vukšić.

Zamoljen da uputi riječ javnosti da ne gubi nadu, nadbiskup Vukšić kazao je da je kršćanstvo po svojoj definiciji vjera nade. „Vjera u uskrsnuće je vjera nade i vjera slobode i pitanje ‘Ima li nade?’ je u kršćanstvu, naravno, dozvoljeno, ali nije kršćansko pitanje. Kršćanstvo nikad ne dvoji, ima li nade. Nade uvijek ima. Hoće li ljudi ostvariti tu nadu u svom životu ili neće, to je sasvim drugo pitanje. Dakle, ljudi su ponekada protivnici vlastitih nada. Nažalost je to tako. Ponekad su suviše na grešnom putu da bi ostvarivali svoje plemenite nade, da bi dozvolili drugim ljudima da ostvare plemenite nade, ali nade uvijek ima. Jednako pitanje je netko mogao postaviti Kristu na križu, ima li nade dok ga ubijaju? Ima! Ali na njegov način. Na neke druge načine možda će netko kazati da nema nade. Isus je protivnik beznađa. On je božanski svjedok nade i mi želimo biti, u mjeri u kojoj nam je moguće, upravo svjedoci toga“, kazao je vrhbosanski nadbiskup naglasivši da nade sigurno ima, te da je njihovo poslanje upravo biti svjedoci nade.

Biskup Palić također je progovorio o temi „nade“ te dodao da biskupi u svakodnevnim susretima s ljudima različite dobi i različitih profesija dolaze do uvjerenja da doista ima nade u našem društvu. Kazao je da postoji mnogo mladih ljudi koji su voljni, željni ostati ovdje i nastaviti svoj život, ali da to ne ovisi samo o Crkvi, već o mnogim drugim faktorima u ovom našem društvu, kao što je osmišljavanje bolje perspektive u kojoj bi oni mogli ostvarivati svoj život. „Ja sam ovih zadnjih dana u posjetu duvanjskom kraju gdje sam se osvjedočio da doista ima nade. Međutim, tu će društvo morati jako, jako puno učiniti da uvjeti koji su potrebni za normalan, dostojanstven život, da budu stvoreni na svim razinama“, kazao je biskup Palić koji je potom odgovorio na drugo novinarsko pitanje vezano uz otvaranje izložbene postave umjetničke i povijesne zbirke Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije pod naslovom „Biskupijsko umjetničko blago”.

Biskup Palić je potom izrazio radost kao biskup da su otvorili taj prostor koji je blagoslovljen 2020., na uočnicu preuzimanja njegove službe mostarsko-duvanjskoga biskupa. „To je biskupijski centar koji u sebi ima još nekih drugih sastavnica. Ova izložba je samo jedna sastavnica – tamo je i naš biskupijski arhiv koji se iz dana u dan sređuje. Tamo je biskupijska knjižnica i jedna polivalentna dvorana koja će biti dostupna, nadam se, i svima u ovom našem gradu u dogledno vrijeme za različite programe. Ono što se tiče izložbe i što se tiče tih umjetničkih djela, drago mi je da to možemo prezentirati javnosti i smatramo da je to, također, jedan naš doprinos kulturnom obogaćivanju, odnosno obogaćivanju kulturne ponude našega grada. Ali ne samo ovoga našega grada, nego smatram da ta djela po autorima koji su ih radili, po svom značenju, imaju i malo širi doseg od našega grada, pa rekao bih i od ove zemlje“, rekao je biskup Palić, a izvijestila je KTA.