Papa Franjo odgovarao na pitanja novinara pri povratku iz Mongolije

Na povratku iz Mongolije papa Franjo u zrakoplovu je odgovarao na pitanja novinara, dotaknutivše se Sinode i odnosa s Kinom, ali i drugih važnih pitanja.

Prvo je pitanje postavio mongolski novinar kojega je zanimalo koja je bila glavna svrha tog Papina putovanja i je li zadovoljan postignutim rezultatom. Odgovarajući, Sveti je Otac prije svega istaknuo da uvijek odlazi na putovanja kako bi posjetio katoličke zajednice te ušao u dijalog s poviješću i kulturom naroda. Tako je i putovanjem u Mongoliju želio upoznati taj narod, ući u dijalog s njim, primiti njegovu kulturu i popratiti Crkvu na njezinu putu, uz mnogo poštovanja prema kulturi tog naroda, objasnio je Papa.

Na pitanje jedne novinarke kakvi su odnosi s Kinom u ovom trenutku, s obzirom na to da kineske vlasti nisu dopustile biskupima da idu u Mongoliju, Papa je rekao da su odnosi s Kinom puni poštovanja.

– Osobno se divim kineskom narodu, kanali su vrlo otvoreni; za imenovanje biskupa postoji povjerenstvo koje već neko vrijeme radi s kineskom Vladom i s Vatikanom. Osim toga, neki katolički svećenici i intelektualci često su pozivani predavati na kineskim sveučilištima. Mislim da trebamo ići naprijed što se tiče vjerskoga vidika kako bismo se bolje razumjeli i da kineski građani ne misle da Crkva ne prihvaća njihovu kulturu i njihove vrijednosti te da Crkva ovisi o drugoj stranoj sili – rekao je Papa te napomenuo da povjerenstvo kojim predsjeda kardinal Parolin ide dobro na tom prijateljskom putu.

Komentirao je i odnos s Vijetnamom rekavši da vrlo pozitivno gleda na odnose s tom zemljom.

– Već se godinama dobro radi. Obje su strane voljne razumjeti se i tražiti načine kako ići naprijed – napomenuo je.

Pojašnjavajući riječi koje je nedavno uputio mladim ruskim katolicima, a koje su potaknule raspravu, papa Franjo je kazao da im je na kraju razgovora s njima uputio poruku koju uvijek ponavlja: da prihvate svoju baštinu.

– U tom smislu nastojim uspostaviti i dijalog između baka i djedova s unucima. Ruska je baština vrlo lijepa – kazao je spominjući rusku književnost, glazbu, sve do Dostojevskoga koji nam – kako je rekao – govori o zrelom humanizmu.

Osim toga, Sveti je Otac kazao da je o velikoj Rusiji govorio u kulturološkom, a ne geografskom smislu.

Govoreći o Sinodi istaknuo je kako je ona dijalog među krštenicima, među članovima Crkve, o putu Crkve, o dijalogu sa svijetom, o problemima koji se odnose na čovječanstvo.

– Na Sinodi nema mjesta za ideologiju; ima mjesta za dijalog, uzajamno suočavanje, među braćom i sestrama, i s crkvenim naukom.

Sveti je Otac, osim toga, istaknuo da sinodalnost nije njegov izum nego svetoga Pavla Šestoga te dodao kako je smatrao da je dobro imati sinodu o sinodalnosti, što nije neka moda, nego stara stvar.

– Sinoda nije parlament. Na Sinodi valja očuvati religioznost i slobodu govornika – kazao je te dodao da će za to postojati povjerenstvo koje će davati informacije o tijeku Sinode, a također je istaknuo kako će između izlaganja biti nekoliko minuta tišine za molitvu.

Jedno se pitanje odnosilo na zabrinjavajuće slučajeve nasilja i degradacije na periferijama, na koje je Papa odgovorio kako valja ustrajno nastaviti ići na periferije i tamo raditi.

– Moramo vidjeti različite vrste periferija i naučiti da je periferija mjesto gdje je ljudska stvarnost očitija i manje sofisticirana, bolje se percipira. Tamo se stvarnost dobro shvaća. Trebamo voditi dijalog s periferijama, a vlade trebaju ostvarivati istinsku društvenu pravednost, s različitim društvenim, a i ideološkim periferijama, jer katkad je upravo neka izvrsna ideološka periferija ta koje uzrokuje društvene periferije – istaknuo je Papa.

Spomenuvši u razgovoru planirano putovanje u Marseille, Sveti je Otac kazao da se razmatra je li moguće i putovanje u jednu malu europsku zemlju ali – kako je rekao – za mene putovanja sada nisu tako laka kao nekada; imam teškoća u hodanju, a to me ograničava, ali vidjet ćemo.

Osvrnuo se i na drugi dio enciklike Laudato si', rimski je biskup podsjetio da će apostolska pobudnica biti objavljena na blagdan svetoga Franje, 4. listopada, te kazao da je ona pregled rasprava na sastanku COP-a održanom u Parizu, koji je prema Papinim riječima možda bio najplodniji do sada.

– Ima nekih novosti o COP konferencijama i stvarima koje još nisu riješene, a hitno je potrebno riješiti ih – kazao je papa Franjo i nadodao kako nije velika kao Laudato si', ali nastavlja ju provoditi u novim stvarima, te je, osim toga, analiza stanja, izvijestio je Vatican News.