Papa Lav: "Jedno smo! Već jesmo! Prepoznajmo to, iskusimo i učinimo vidljivim"

Na blagdan Obraćenja svetoga Pavla, kojim završava Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, papa Lav XIV. sudjelovao je na molitvi Druge večernje u Papinskoj bazilici svetoga Pavla izvan zidina, piše Vatican News.

Istaknuo je kako različite kršćanske Crkve dijele istu vjeru te ih potaknuo da zajedno nastave poslanje širenja Evanđelja diljem svijeta.

– Jedno smo! Već jesmo! Prepoznajmo to, iskusimo i učinimo vidljivim! – rekao je u homiliji tijekom slavlja Druge večernje.

Istaknuo je kako ovaj godišnji događaj podsjeća kršćane na njihovu obvezu naviještanja Evanđelja, „imajući na umu da podjele među nama – iako ne sprječavaju da Kristova svjetlost sjaji – ipak čine lice koje je mora odražavati svijetu manje blistavim“.

Na molitvi je bilo prisutno više predstavnika različitih kršćanskih Crkava, uključujući mitropolita Polikarpa, predstavnika Ekumenskog carigradskog patrijarhata, nadbiskupa Khajaga Barsamiana iz Armenske apostolske Crkve te biskupa Anthonyja Balla iz Anglikanske zajednice. Bio je prisutan i kardinal Kurt Koch, prefekt Dikasterija za promicanje jedinstva kršćana, zajedno s drugim ekumenskim skupinama i hodočasnicima.

U odlomku iz Poslanice svetoga Pavla Efežanima, odabranom kao tema ovogodišnje Molitvene osmine, „više puta čujemo pridjev ‘jedan’: jedno tijelo, jedan Duh, jedna nada, jedan Gospodin, jedna vjera, jedno krštenje, jedan Bog“, objasnio je Papa u homiliji.

– Draga braćo i sestre, kako nas te nadahnute riječi ne bi duboko dotaknule? Kako nam srca ne bi gorjela dok ih slušamo? – upitao je, naglašavajući kako dijelimo istu vjeru u Boga, Isusa Krista i Duha Svetoga.

Papa je citirao dogmatsku konstituciju Drugoga vatikanskog sabora Lumen gentium, u kojoj je Crkva „izrazila svoju gorljivu želju da naviješta Evanđelje svemu stvorenju“ te tako „donese cijelom čovječanstvu onu Kristovu svjetlost koja blista na licu Crkve“.

– Zajednička je zadaća svih kršćana ponizno i radosno reći svijetu: ‘Gledajte u Krista! Približite mu se! Prihvatite njegovu riječ koja prosvjetljuje i tješi!’ – inzistirao je Papa.
Papa se također prisjetio ekumenskoga molitvenog slavlja koje je zajedno s drugim kršćanskim vođama predvodio u Izniku u Turskoj u studenome 2025., u povodu 1700. obljetnice Nicejskoga sabora.

– Zajedničko izgovaranje Nicejskog vjerovanja upravo na mjestu gdje je ono sastavljeno bilo je duboko i nezaboravno svjedočanstvo našega jedinstva u Kristu – rekao je Papa.

Pozivajući se na papu Franju, papa Lav objasnio je kako je sinodalni hod Katoličke Crkve ekumenski i obratno, te se prisjetio sudjelovanja više bratskih kršćanskih izaslanika na zasjedanjima Sinode biskupa u Vatikanu 2023. i 2024. godine.

– Vjerujem da je to put zajedničkoga rasta u međusobnom poznavanju naših sinodalnih struktura i tradicija – naglasio je Papa.

Na kraju je Papa spomenuo kako je ovogodišnje materijale za Molitvenu osminu za jedinstvo kršćana pripremila Armenska apostolska Crkva zajedno s mjesnim Crkvama u toj zemlji.

– S dubokom zahvalnošću prisjećamo se hrabroga kršćanskog svjedočanstva armenskoga naroda kroz povijest, povijest u kojoj je mučeništvo bilo stalna značajka – rekao je.

Istaknuo je svetoga Nersesa Šnorhalija „Milostivoga“, svetoga katolikosa koji je u 12. stoljeću radio na jedinstvu Crkve i bio ispred svoga vremena u ekumenskom zauzimanju.

– Kao što je podsjetio moj časni prethodnik sveti Ivan Pavao II., sveti Nerses nas također uči stavu koji trebamo zauzeti na našem ekumenskom putu: ‘Kršćani moraju imati duboko unutarnje uvjerenje da je jedinstvo nužno, ne radi strateške prednosti ili političke koristi, nego radi naviještanja Evanđelja’ – objasnio je Papa.

Naglašavajući kako je, prema predaji, Armenija bila prva kršćanska država, „nakon što je kralj Trdat kršten po svetom Grguru Prosvjetitelju godine 301.“, papa Lav zahvalio je „neustrašivim glasnicima spasonosne Riječi koji su širili vjeru u Isusa Krista diljem istočne i zapadne Europe“.

– Molimo da sjeme Evanđelja nastavi donositi plod na ovome kontinentu u jedinstvu, pravednosti i svetosti, na dobrobit mira među narodima i nacijama cijeloga svijeta – zaključio je Papa.