Susret pape Franje s predstavnicima vlasti u Istočnom Timoru 

Susret pape Franje s predstavnicima vlasti u Istočnom Timoru 

"Vaš narod je mlad, ne zbog svoje kulture i naseljenosti,već zbog činjenice da je oko 65 % stanovništva Istočnog Timora mlađe od 30 godina."

Papin susret u Timoru
Autor
Laudato/N.M./M.P.
Fotograf
Daniel Ibáñez
Objavljeno:
 
09.09.2024 20:28

 

Zahvaljujem vam na ljubaznoj i radosnoj dobrodošlici u vašu prekrasnu zemlju Timor-Leste; i zahvalan sam predsjedniku, g. Joséu Ramos-Horti, na ljubaznim riječima koje mi je uputio.

Ovdje se Azija i Oceanija dodiruju, a u određenom smislu i susreću s Europom, koja je zemljopisno udaljena, ali bliska zbog uloge koju je imala na ovim geografskim širinama u posljednjih pet stoljeća. Naime, prvi dominikanski misionari stigli su iz Portugala u 16. stoljeću, donoseći katolicizam i portugalski jezik, a danas su portugalski i tetum službeni jezici ove države.

Kršćanstvo, koje je rođeno u Aziji, stiglo je na ove krajnje dijelove kontinenta preko europskih misionara, svjedočeći svoj univerzalni poziv i sposobnost harmonizacije s raznolikim kulturama koje, u susretu s Evanđeljem, pronalaze novo, više i dublje značenje.

Ova zemlja, ukrašena planinama, šumama i ravnicama, okružena blistavim morem, bogata plodovima i dragocjenim mirisnim drvetom, zemlja koja u duši budi osjećaj mira i radosti, prošla je kroz bolnu fazu u svojoj nedavnoj prošlosti. Doživjela je trzavice i nasilje, što se često događa kad narod traži potpunu neovisnost, a njegova težnja za autonomijom bude uskraćena ili osujećena.

Od 28. studenoga 1975. do 20. svibnja 2002., dakle od proglašene neovisnosti do konačno obnovljene, Timor-Leste je proživio godine svoje patnje i najvećih kušnji. Međutim, zemlja se uspjela ponovno uzdići, pronašavši put mira i otvorenosti prema novoj fazi, koja je usmjerena na razvoj, poboljšanje životnih uvjeta i valorizaciju na svim razinama neokaljanog sjaja ovog teritorija i njegovih prirodnih i ljudskih resursa.

Zahvaljujemo Gospodinu što, prolazeći kroz tako dramatično razdoblje svoje povijesti, niste izgubili nadu i što je, nakon mračnih i teških dana, napokon svanula zora mira i slobode.

U postizanju ovih važnih ciljeva od velike su vam pomoći bili vaši korijeni u katoličkoj vjeri, što je istaknuo sveti Ivan Pavao II. prilikom posjeta vašoj zemlji 1989. godine. U svojoj je propovijedi u Tasi-Toluu podsjetio da katolici Timora-Leste imaju ''tradiciju u kojoj su obiteljski život, kultura i društveni običaji duboko ukorijenjeni u Evanđelju“, tradiciju „bogatu učenjima i duhom Blaženstava'', tradiciju ''poniznog pouzdanja u Boga, opraštanja i milosrđa, i, kada je potrebno, strpljivog podnošenja nevolja'' (12. listopada 1989.).

U tom smislu, želim se posebno sjetiti i pohvaliti vaše marljivo zalaganje za postizanje potpunog pomirenja s braćom u Indoneziji, stav koji je svoj prvi i najčišći izvor pronašao u učenju Evanđelja. I u nevolji ste sačuvali svoju nadu i, zahvaljujući naravi svoga naroda i svojoj vjeri, preobrazili ste bol u radost! Daj, Bože da, i u drugim situacijama sukoba u različitim dijelovima svijeta prevlada želja za mirom i pomirenjem, za zacjeljivanjem rana i zamjenom mržnje mirom i suradnjom!

Posebno je razlog za zahvalu i to što ste, na dvadesetu godišnjicu neovisnosti zemlje, kao nacionalni dokument usvojili Deklaraciju o ljudskom bratstvu, koju sam potpisao zajedno s velikim imamom Al-Azharom 4. veljače 2019. u Abu Dhabiju. Time ste potvrdili vašu predanost, kao što se i sama Deklaracija nada, da se ona implementira i uvrsti u školske programe. To je od temeljne važnosti: obrazovni proces.

Istodobno, pozivam vas da s obnovljenim povjerenjem nastavite mudru izgradnju i konsolidaciju institucija vaše Republike, kako bi se građani osjećali učinkovito zastupljenima i kako bi u potpunosti mogli služiti narodu Istočnog Timora.

Pred vama se sada otvara novi horizont, bez crnih oblaka, ali s novim izazovima i problemima koje trebate riješiti. Zato vam želim reći: neka vjera, koja vas je prosvijetlila i poduprla u prošlosti, i dalje nadahnjuje vašu sadašnjost i budućnost. ''Ovo je vaša kultura'', ona koja nadahnjuje kriterije, projekte i izbore u skladu s Evanđeljem.

Među brojnim aktualnim temama mislim na fenomen iseljavanja, koji je uvijek znak nedovoljne ili neadekvatne valorizacije resursa, kao i na poteškoće u osiguravanju posla koji donosi poštenu zaradu i omogućuje obiteljima prihod koji zadovoljava njihove osnovne potrebe.

Mislim na siromaštvo prisutno u mnogim ruralnim područjima i posljedičnu potrebu za sveobuhvatnim djelovanjem, koje uključuje razne snage i odgovornosti – građanske, vjerske i društvene – kako bi se ono ispravilo i ponudile valjane alternative iseljavanju.

Mislim i na društvene probleme, poput pretjerane konzumacije alkohola među mladima i njihova udruživanja u bande, koje, zahvaljujući poznavanju borilačkih vještina, umjesto da služe nemoćnima, koriste tu vještinu za demonstraciju prolazne i štetne moći nasilja. Ne smijemo zaboraviti ni mnogu djecu i adolescente čije je dostojanstvo povrijeđeno: svi smo pozvani djelovati odgovorno kako bismo spriječili bilo kakvu vrstu zlostavljanja i osigurali miran razvoj naše djece.

Za rješavanje ovih problema, kao i za optimalno upravljanje prirodnim resursima zemlje – osobito rezervama nafte i plina, koje mogu otvoriti neslućene mogućnosti razvoja – nužno je adekvatno pripremiti one koji će biti pozvani preuzeti vodeće uloge u zemlji u ne tako dalekoj budućnosti. Oni trebaju imati na raspolaganju sve potrebne alate za izradu sveobuhvatnih planova, isključivo u interesu općeg dobra.

Crkva nudi svoj društveni nauk kao temelj za ovaj proces obuke. On predstavlja nezaobilazan stup na kojem se gradi specifično znanje i na koji se uvijek treba osloniti kako bi se provjerilo je li daljnji razvoj doista išao u korist cjelovitog razvoja ili je stvarao neprihvatljive neravnoteže i visoku razinu isključenosti, ostavljajući mnoge na marginama društva.

Iako problema ne manjka – kao što ih ima u svakom narodu i svakom vremenu – pozivam vas da ostanete sigurni i da zadržite nadu u bolju budućnost.

Vaš narod je mlad, ne zbog svoje kulture i naseljenosti, koji su vrlo stari, već zbog činjenice da je oko 65 % stanovništva Istočnog Timora mlađe od 30 godina. Ovaj podatak nam govori da je obrazovanje prvo područje u koje treba ulagati, u obitelji i u školama: obrazovanje koje djecu i mlade stavlja u središte i promiče njihovo dostojanstvo. Entuzijazam, svježina, usmjerenost prema budućnosti, hrabrost i snalažljivost svojstveni su mladima; u kombinaciji s iskustvom i mudrošću starijih, oni čine providonosnu mješavinu znanja i velikodušnih nastojanja prema boljoj budućnosti. Zajedno, taj entuzijazam i mudrost veliki su resurs koji ne dopušta pasivnost niti pesimizam.

Katolička crkva, sa svojim socijalnim naukom, ustanovama za pomoć i milosrđe te svojim obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, stoji svima na raspolaganju. Ona je dragocjen resurs koji omogućuje da s nadom gledamo u budućnost. U tom smislu, zalaganje Crkve za opće dobro uživa suradnju i podršku države, u okviru srdačnih odnosa razvijenih između Svete Stolice i Demokratske Republike Timor-Leste, što je potvrđeno i Sporazumom između stranaka koji je stupio na snagu 3. ožujka 2016.

Timor-Leste, koji se s velikim strpljenjem i hrabrošću suočio s vremenima velike nevolje, danas živi kao mirna i demokratska zemlja, predana izgradnji solidarnog i bratskog društva, razvijajući miroljubive odnose sa susjedima u okviru međunarodne zajednice. Gledajući na vašu nedavnu prošlost i ono što je do sada postignuto, imamo razloga vjerovati da će vaša nacija biti sposobna jednako inteligentno i kreativno rješavati sadašnje poteškoće i izazove.

Povjeravam Istočni Timor i sav njegov narod zaštiti Bezgrešnog Začeća, nebeske Zaštitnice zazvane naslovom Virgem de Aitara. Neka vas ona uvijek prati i pomaže vam u misiji izgradnje slobodne, demokratske i solidarne zemlje, u kojoj se nitko ne osjeća isključenim i u kojoj svi mogu živjeti u miru i dostojanstvu.

Neka Bog blagoslovi Timor-Leste! Maromak haraik bênção ba Timor-Lorosa'e!

Papini stražari

 

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike: Crkva u svijetu

Još iz rubrike: