Poruka biskupa BiH povodom proglašenja Godine Božje riječi

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine objavila je prigodno pismo povodom proglašenja Godine Božje riječi u području njihove mjesne Crkve. Pismo prenosimo u cijelosti:

Draga braćo i sestre!

Ove godine navršava se 1600 godina od smrti crkvenoga naučitelja, sv. Jeronima (347. – 420.), prevoditelja i tumača Svetoga pisma. Potaknuti ovom značajnom obljetnicom, mi biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, na svom 78. redovitom zasjedanju u Banjoj Luci, koje je održano 13. i 14. srpnja 2020., odlučili smo za područje naše Biskupske konferencije proglasiti 'Godinu Božje riječi'. Ona će započeti na liturgijski spomendan sv. Jeronima, 30. rujna 2020., i završiti na isti dan 2021. godine.

Stridon, rodno mjesto sv. Jeronima

Prema jednoj od znanstvenih teorija, rodno mjesto sv. Jeronima, Stridon, nalazilo se na području današnjega Grahovskog Polja. Početna podloga za tu tvrdnju, koja je prisutna u ozbiljnim studijama o ovomu svetcu, jest tekst samoga sv. Jeronima, koji se u jednom svom djelu 392./393. godine ('De viris illustribus') predstavlja kao 'Jeronim rođen od oca Euzebija u mjestu (lat. 'oppidum' – selo, sajmište, utvrda, grad) Stridonu koji, razoren od Gota, nekoć bijaše granica Dalmacije i Panonije'.

Naša nakana nije baviti se pitanjem: Gdje je bio Stridon?, na koje znanost do danas nije dala siguran odgovor. Stoga samo podsjećamo da je u stručnoj literaturi vrlo zastupljena i teza prema kojoj je Stridon bio negdje na širem području današnjega Grahovskog Polja. Ta teorija ima svoje razloge i zastupnike, i u svjetskoj je znanstvenoj literaturi vrlo prisutna.

Naša je nakana pastoralna. Odnosno, nama je 1600. obljetnica smrti sv. Jeronima, koji je 420. godine umro u Betlehemu, i koji je rođen u Stridonu, gdje god da je on bio, neposredan povod da Crkva u svom dušobrižništvu tijekom sljedeće godine s još većim marom i pobožnošću širi, čita i razmatra poruku Božju sadržanu u Svetom pismu.

Sv. Jeronim – prevoditelj i tumač Svetog pisma

Jeronimove zasluge u tumačenju i prevođenju Svetog pisma iznimno su velike, pa se za njega obično kaže da je bio najbolji naučitelj u tumačenju Biblije. On se, na poticaj pape Damaza, 382. godine, posvetio popravljanju postojećega prijevoda Svetoga pisma na latinski jezik, jer taj stariji prijevod – 'Italu' – trebalo je uskladiti s hebrejskim i grčkim izvornicima. I otada pa do kraja svog života sv. Jeronim najviše se bavio tumačenjem i prijevodom Svetog pisma, a njegova verzija popravljena prijevoda na latinski prešla je s vremenom u opću upotrebu u Katoličkoj Crkvi, te je potom prozvana 'Vulgata'.

Velik je u starini bio utjecaj duhovnosti sv. Jeronima, prema kojoj on svakog Isusova učenika, a posebice monaha, vidi kao čovjeka u hodu prema Kristu po čitanju, proučavanju i meditaciji Svetog pisma. Štoviše, smatrao je da Krista može upoznati samo onaj tko poznaje Pismo. I obratno, neznanje Pisma smatrao je glavnim razlogom nepoznavanja Krista. O tomu je u proslovu za Knjigu Izaije proroka napisao legendaran odlomak: 'Pokoravam se Kristovoj zapovijedi kada kaže: 'Istražujte Pisma' (Iv 5; 39). Također reče: 'Tražite pa ćete naći' (Mt 7,7). Inače bih čuo sa Židovima: 'Lutate jer ne poznate Pisma ni Božju istinu' (Mt 22,29). Po apostolu Pavlu, Krist je Božja snaga i Božja mudrost. Zato, tko ne zna Pisma, ne pozna Božju snagu ni Božju mudrost. Neznanje Pisama jest nepoznavanje Krista' ('In Isaiam', 'Prologus', PL 24; 17).

Jeronimova rečenica: 'Neznanje Pisama jest nepoznavanje Krista' nadahnula je i papu Franju. On ju navodi u svom apostolskom pismu 'Aperuit illis',kojim je, na spomendan sv. Jeronima 30. rujna 2019., Treću nedjelju kroz godinu za cijelu Katoličku Crkvu proglasio 'Nedjeljom Božje riječi'. Učinio je to radi proslave, razmatranja i širenja Svetog pisma, ali i radi jačanja veza sa židovskim narodom i molitve za jedinstvo kršćana.

Tko zna Pisma, poznaje Krista, Božju snagu i Božju mudrost

Uvjereni smo da 'Krista, Božju snagu i Božju mudrost' (1 Kor 1; 24) pozna samo onaj tko zna Pisma. Ta misao sv. Jeronima i njegovo velezaslužno djelo u prevođenju i tumačenju Svetog pisma potaknuli su i nas biskupe da, povodom 1600. obljetnice njegove smrti, za područje naše Biskupske konferencije proglasimo 'Godinu Božje riječi'.

Prvoga dana 'Godine Božje riječi', 30. rujna 2020., organizira se svečano misno slavlje u župi Bosansko Grahovo. Istoga dana u župi Skopaljska Gračanica, kojoj je sv. Jeronim drugi nebeski zaštitnik, također se obilježava početak Godine Božje riječi. Naravno, i jedno i drugo euharistijsko slavlje održava se sa svećenicima i vjernicima, uz poštovanje propisa mjerodavnih crkvenih i državnih vlasti u vezi s pandemijom, koje u tom trenutku budu na snazi.

Kršćanski se vjernici duhovno hrane Božjom riječju. Čitaju je i razmatraju. Rastu u njezinu razumijevanju. Ponizno joj služe. Stalno osluškuju Božji govor. Znaju da je uvijek velika potreba za glasom s nebesa. Svjedoče i naviještaju poruku Pisma. I tako se posvećuju. To je uvijek važno, a posebice u vrijeme u kojemu se sve više širi pojava relativizma.

Pozivamo sve članove naših biskupija, župnike i vjernike, ostale svećenike, redovnike i redovnice, bogoslove i sjemeništarce da se tijekom Godine Božje riječi još više posvete čitanju, proučavanju, širenju i razmatranju Svetog pisma. Neka se, gdje je to moguće, organiziraju kateheze i drugi oblici pouke o Bibliji, što vrijedi osobito za župne i redovničke zajednice. U nekima od tih zajednica bit će moguće, možda tijekom došašća i korizme, u vrijeme koje bude najprikladnije, za skupine vjernika prirediti kontinuirano čitanje svetih tekstova, pri čemu se svaki put može uvesti prikladnom poukom i tumačenjem. Bilo bi pastoralno vrlo korisno ako bi se u svakoj obitelji našao primjerak Biblije, ili barem Novi zavjet, tako da se također u obiteljskom krugu mogu čitati sveti tekstovi. Pozivamo i sve vjeroučitelje i nastavnike vjeronauka u školama, kao i one koji okupljaju studente, učenike, drugu mladež, duhovne pokrete i staleške skupine: neka tijekom sljedeće godine u njihovim katehezama, propovijedima, seminarima i duhovnim obnovama Sveto pismo bude najvažnija tema i sadržaj.

Po zagovoru sv. Jeronima, kojega katolički vjernici u hrvatskom narodu rado štuju, te su ga izabrali za zaštitnika mnogih ustanova, župa, udruga ili mu posvetili crkve, kapelice, oltare, na sve vas zazivamo Božji blagoslov sa željom da, proučavajući i razmatrajući Pisma, još više svi upoznamo Krista, Božju snagu i Božju mudrost.