Susret biskupa i nacionalnih ravnatelja za kulturu u Torinu
Na susretu je među ostalima sudjelovao i nadbiskup Želimir Puljić.
Od 28. do 30. listopada povijesna palača Palazzo Madama u Torinu bila je domaćin susreta biskupa i nacionalnih ravnatelja odgovornih za kulturu unutar europskih biskupskih konferencija, koji je organizirao Odjel za kulturu Komisije CCEE-a za evangelizaciju i kulturu, izvijestilo je Vijeće europskih biskupskih konferencija.
Prije početka radnih sjednica, sudionike je pozdravio prof. Giovanni Carlo Federico Villa, ravnatelj Palazzo Madama – Torinskog građanskog muzeja stare umjetnosti.
Mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa i predsjednik CCEE-a, otvorio je rad zahvalom organizatorima te je govorio o odnosu između vjere i kulture, koji valja ponovno otkriti u današnjoj Europi, obilježenoj sekularizacijom i kulturnim pluralizmom. Pozvao je da nastanimo kontinent sa sviješću o našoj autentičnoj misiji evangelizacije. Podsjetio je da je Evanđelje i dalje sposobno oploditi suvremenu kulturu te njegovati kulturu mira, života i ljubavi.
- Crkva se nikada ne smije odreći kulture, čak i ako stvaranje kulture danas zahtijeva veći napor mišljenja i razlučivanja. Ipak, to je duboki dio naše ljudske naravi, koju je preuzeo i otkupio utjelovljena Riječ, Isus Krist - naglasio je nadbiskup Grušas.
Mons. Jesús Sanz Montes, nadbiskup Ovieda i voditelj Odjela za kulturu CCEE-a, održao je uvodno predavanje na temu „Kultura kao sredstvo evangelizacije“. U svome izlaganju mons. Sanz Montes istaknuo je duboku povezanost kršćanstva i europske kulture, naglasivši da su evangelizacija i kultura nerazdvojive stvarnosti: Evanđelje preobražava kulturu, a ujedno kršćanska kultura obogaćuje društvo. Podsjetio je na izazove koji danas ugrožavaju kršćanski identitet Europe, pozvavši na ponovno otkrivanje snage kršćanske misli i ljepote kao kulturnog i moralnog odgovora današnjoj Europi.
U dijelu pod naslovom „Susret i sukob između kršćanske tradicije i kulture u Europi“, prof. Lluis Oviedo, OFM, profesor na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu, analizirao je odnos između kršćanske tradicije i europske kulture, obilježen napetostima i preobrazbama. Naglasio je da sekularizacija i gubitak religijskih uporišta zahtijevaju novu kulturnu i teološku ponudu, sposobnu govoriti srcu suvremenog čovjeka. Zaključio je da vjera ostaje vitalan izvor nade i čovječnosti za današnju Europu.
Drugi dan bio je posvećen temi „Lice Kristovo, mjesto Božje objave“, a sudjelovala su tri izlagača.
Prof. Alfonso Sánchez Hermosilla , ravnatelj EDICES-a, održao je predavanje o Sudariumu iz Ovieda, lanenom platnu s tragovima krvi i tjelesnih tekućina koji odgovaraju ozljedama bičevanja i trnove krune, čuvanome u Oviedu od 8.–9. stoljeća. Iako ne sadrži sliku, Sudarium omogućuje rekonstrukciju crta lica i rana tijela koje se podudaraju s onima na Torinskom platnu, što sugerira da su oba omotala istu osobu. Znanstvene analize potvrđuju njihovu povijesnu i biološku autentičnost.
Druga izlagačica, dr. Adriana Acutis, potpredsjednica Zaklade Carlo Acutis, predstavila je istraživački projekt o vidljivom licu Boga pod nazivom „Lica unutar Lica“, nadahnut ponajprije Torinskim platnom i izvornom slikom Milostivog Isusa iz Vilniusa. Kroz istraživanja i digitalne usporedbe dr. Acutis je pokazala zapanjujuće podudarnosti između dvaju lica, ilustrirajući snažnu sposobnost slike Božanskog Milosrđa, koja se čuva u Vilniusu u Litvi, da pruži vidljivo iskustvo pravoga lica Isusa. Spojivši vjeru, umjetnost, povijest i duhovnost, Platno i slika pojavljuju se kao komplementarni Božji darovi – znakovi Njegove želje da se objavi čovječanstvu kroz umjetnost koja iscjeljuje i tješi.
Dr. Sigita Maslauskaitė , veleposlanica Litve pri Svetoj Stolici, održala je izlaganje o slici Božanskog Milosrđa, predstavljajući njezinu povijest i duhovno značenje. Slika, koju je 1934. naslikao Eugeniusz Kazimirowski prema uputama sv. Faustine Kowalske, prikazuje uskrsloga Isusa koji blagoslivlja, dok iz njegova Srca teku zrake milosrđa – crvena i blijeda – koje izlaze iz boka. Tijekom sovjetske i nacističke okupacije postala je simbol nade za vjernike u Vilniusu, a nakon godina zanemarivanja danas je jedan od najprepoznatljivijih simbola kršćanske vjere.
Sudionici seminara imali su priliku poslušati izlaganja predstavnika različitih biskupskih konferencija te sudjelovati u brojnim kulturnim aktivnostima. Susret je zaključen posjetom Kapeli Svetog Platna i misnim slavljem u katedrali svetog Ivana Krstitelja u Torinu, koje je predvodio kardinal Roberto Repole, nadbiskup Torina.
