Uhićen prevarant koji je pokušao prodati baziliku sv. Antuna Padovanskog
Gökgova kriminalna skupina i njegovi suradnici specijalizirali su se za prijevare s nekretninama počinjene protiv crkvenih i vjerskih zajednica.
Katolička bazilika sv. Antuna Padovanskog, smještena u jednoj od najpoznatijih istambulskih avenija – Istiklal, trenutačno nije u opasnosti da na tržištu nekretnina završi kao privatna luksuzna zgrada.
Proteklih je dana uhićen i doveden pred lice pravde Sebahattin Gök, koji je prošle godine, zahvaljujući mreži sudionika, organizirao složenu prijevaru kako bi ilegalno dobio posjed najveće katoličke crkve Istanbula te je prodao onomu tko najviše ponudi, piše katolički tjednik Nedjelja.
Istrage slučaja potvrdile su da su se Gökgova kriminalna skupina i njegovi suradnici specijalizirali za prevare s nekretninama počinjene protiv crkvenih i vjerskih zajednica, kao i stranih vlasnika ili onih koji pripadaju etničkim manjinskim skupinama.
Prvu bogomolju izgrađenu na trenutačnom prostoru bazilike podignula je talijanska zajednica u Istanbulu 1725. Trenutačno bogoslužno mjesto za koje brinu franjevci konventualci obnovljeno je u venecijanskom neogotičkom stilu između 1906. i 1912. U skladu s tadašnjim običajima, posjed crkve bio je u vlasništvu članova talijanske kraljevske obitelji. U siječnju 1971. nasljednici kraljevske obitelji odrekli su se prava na posjed u korist udruge Sent Antuan Kilisesi (crkva sv. Antuna), koja ovisi o lokalnoj katoličkoj zajednici.
Posljednjih je godina Sebahattin Gök nekoliko puta putovao u Italiju, Francusku i Sjedinjene Američke Države prikupljajući opunomoćenike i potpisujući izaslanstva ljudi koje je kasnije predstavio kao zakonite nasljednike izvornih vlasnika bazilike. Putem ovih pisama, a nakon što je također prikupio sumnjive potvrde mirovnog sudca o nasljedstvu, turski se poduzetnik predstavio zemljišnim knjigama tražeći pravo ulaska u posjed bogomolje u ime svojih legitimnih vlasnika. Prošle godine franjevci konventualci odgovorni za crkvu zatražili su pravnu pomoć, dobivši zaštitnu mjeru usmjerenu na očuvanje bogomolje i susjednih prostorija.
Tijekom istrage pokazalo se da je ista mreža sudionika povezanih s Gökom izvela sličan pokušaj ilegalnog oduzimanja bugarske crkve Galata i drugih bogomolja i građevina koje su u prošlosti podizali lokalni Armenci, Francuzi te talijanske i židovske zajednice, prikupljajući 34 tužbe protiv njega zbog ovih pokušaja.
Njegovo uhićenje utemeljeno je na optužbi za krivotvorenje u javnim spisima s ciljem teške prijevare. Slučaj na svoj način povlači kontroverzno pitanje mnogih crkava i crkvenih dobara razasutih po turskom teritoriju, čiji su vlasnici tijekom stoljeća izgubljeni i koji su na kraju postali – manje ili više pravno – vlasništvo pojedinaca ili su prešli – uključujući ovo nedavno – u nasljeđe turskog Ministarstva financija.
