Đakovo: molitva za mir i čin posvete Bezgrješnomu Srcu Marijinu 

Mons. Đuro Hranić predvodio je, na svetkovinu Blagovijesti, večernje misno slavlje u đakovačkoj prvostolnici sv. Petra, kojim se na poziv pape Franje pridružio biskupima cijeloga svijeta u molitvi za mir i svečanom činu posvete cijeloga čovječanstva, na poseban način Rusije i Ukrajine, Bezgrješnomu Srcu Marijinu.

Uz nadbiskupa koncelebrirali su mo. Ivan Andrić, mons. Luka Marijanović, preč. Stjepan Radić, preč. Ivan Lenić te vlč. Robert Erk, a, uz asistenciju bogoslova đakovačkog sjemeništa, posluživao je đakon Bernard Prelčec.

Nadbiskup je podsjetio kako je Blažena Djevica Marija, ukazavši se 13. srpnja 1917. u Fatimi, zatražila posvetu Rusije Njezinu Bezgrješnomu Srcu i pričest za zadovoljštinu na prve subote, rekavši da će tako, ako taj zahtjev ne bude prihvaćen, Rusija širiti svijetom svoje zablude, promičući ratove i progone Crkve. Dobri će, dodala je, biti stavljeni na muke, Sveti Otac mnogo će trpjeti, a razni će narodi biti uništeni. Nakon fatimskih ukazanja nekoliko je puta izvršen čin posvete Bezgrješnomu Srcu Marijinu, ali u toj posveti nije izričito spominjana Rusija. Kad je u lipnju Jubilejske 2000. godine Sveta Stolica otkrila treći dio Fatimske tajne, bilo je istaknuto da je papa Ivan Pavao II. svečanim i općim činom posvete čitavoga svijeta Srcu Marijinu, što ga je učinio na današnji dan 25. ožujka 1984., već učinio što je Blažena Djevica Marija zaželjela. Budući da to nije bilo učinjeno u zajedništvu sa svim biskupima svijeta, papa Franjo odlučio je ponovno izvršiti čin posvete u zajedništvu sa sveopćom Crkvom. Pozvao je sve biskupe i čitavu Crkvu da mu se danas na Blagovijest pridružimo u molitvi za mir i prestanak rata Rusije protiv Ukrajine.

Nadbiskup je pročitao dio pisma pape Franje upućen svim biskupima svijeta, u kojemu Papa navodi kako ''Čin posvete želi biti gesta sveopće Crkve koja u ovom dramatičnom trenutku uzdiže Bogu, preko Njegove i naše Majke, bolni vapaj svih patnika i moli za prestanak nasilja te da bi preporučila budućnost čovječanstva Kraljici Mira''.

Blagdansku homiliju izrekao je mo. Andrić, koji je na početku posvijestio kako ''u ovo korizmeno vrijeme, kada se molitvom, pokorom i djelima milosrđa pripravljamo na Uskrs, Crkva pred nas stavlja sretni trenutak ljudske povijesti – da se prisjetimo kako je započeo ovaj naš spasonosni hod, rame uz rame, s Bogočovjekom Isusom Kristom, jer ovaj dan slavi dva pristanka na Božji plan: onaj Kristov i onaj Marijin, koji su za nas urodili plodom uzvišenja čovjeka – našeg pobožanstvenjenja. U ta dva pristanka, u ta dva ‘Evo me!’ daje nam se primjer vjere i posluha Božjoj volji''.

Vlč. Andrić u homiliji je okupljene podsjetio na Marijin odgovor Anđelu: ''Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!'', kazavši kako se taj Marijin odgovor nastavlja u Crkvi (u nama!) koja je pozvana uprisutniti Krista u svakom vremenu, ponajprije nudeći Bogu svoju raspoloživost i pristupačnost, kako bi On mogao i dalje pohađati čovječanstvo svojim milosrđem, samim sobom. ''Isusov i Marijin ‘da’ obnavlja se u onom ‘da’ što ga izriče svatko tko se srdačno i zdušno odaziva Evanđelju u raznolikim životnim prilikama, omogućujući tako Božji pohod čovjeku i svijetu. Navještenje Gospodnje, Blagovijest, postaje tako program kršćanskog duhovnog života. Svako dobro koje činimo, svaki naš 'da', svaki 'Neka mi bude' izrečen Bogu, potječe od Njegove milosti koja nam dobro djelo nadahnjuje i koja nam daje snagu da ga izvršimo'', zaključio je u homiliji mo. Andrić.

Nakon popričesne molitve, nadbiskup Hranić u zajedništvu s nazočnim svećenicima, časnim sestrama i brojim okupljenim pukom, pred oltarom Blažene Djevice Marije izgovarao je molitvu povjere čovječanstva, napose Rusije i Ukrajine, Njezinu Bezgrješnom Srcu. 

Molitvenom zajedništvu ovoga dana bili su pozvani pridružiti se svi svećenici, članovi zajednica posvećenoga života i svi vjernici Đakovačko-osječke nadbiskupije, moleći u marijanskim svetištima, župnim i drugim crkvama i kapelama na području nadbiskupije.