Demencija
O ovoj aktualnoj i, nažalost, sve više rastućoj bolesti, razgovarali smo s prof. dr. sc. Natašaom Klepac, specijalisticom neurologije u Klinici za neurologiju KBC-a Rebro, Zagreb.
Pod nazivom demencija objedinjeni su simptomi koji nastaju zbog poremećaja rada mozga. Pritom se prvenstveno javlja oštećenje pamćenja, a potom i drugih intelektualnih sposobnosti i osobnosti. Ovo stanje ima posljedice ne samo na dementnu osobu, nego i na sve one (prvenstveno obitelj i ukućane) koji su u najužem doticaju s takvom osobom. O ovoj aktualnoj i, nažalost, sve više rastućoj bolesti, razgovarali smo s prof. dr. sc. Natašaom Klepac, specijalisticom neurologije u Klinici za neurologiju KBC-a Rebro, Zagreb.
„Statistika pokazuje da je broj ljudi koji boluje od demencije vrlo visok, a ono što nas posebno zabrinjava jest da će taj broj u skoroj budućnosti biti sve veći. Demencija je vezana uz starenje, a stanovništvo čitavog svijeta stari, što će za posljedicu imati sve veći broj dementnih osoba u budućnosti. Brojke nam ne idu u prilog, već su zapravo frapantne. Zaista je veliki broj ljudi pogođen bolešću demencije, a tu ne ulaze samo dementne osobe, već i svi oni u njihovu okruženju, a koje demencija dotiče. Jedna dementna osoba treba dvije osobe koje bi se brinule o njoj. Ako govorimo o stanju u Hrvatskoj, valja istaknuti kako imamo velik postotak starog stanovništva i kao nacija sve više starimo, što nikako nije dobro. Nemamo točne registre, ali neke procjene govore kako oko 90 000 ljudi u Hrvatskoj boluje od demencije“, rekla je dr. Klepac.
Osvrnula se i na sam uzrok i nastanak demencije, rekavši kako sami početak pripada sivoj zoni. Kada se vode razgovori s obitelji, onda se retrogradno mogu istaknuti neke neuobičajene promjene koje su prethodile samoj demenciji, primjerice zaboravljanje, „loš dan“, gubitak interesa za neke stvari, aktivnosti i slično.
„Najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest, ali odmah treba reći kako ona nije nasljedna. Demenciju promatramo kao skup različitih stanja, a Alzheimerovu bolest trebamo, ponavljam, promatrati kao uzrok demencije, to je važno razumjeti. A kako Alzheimerova bolest nastaje? Još uvijek tapkamo u mraku i ne znamo točan uzrok nastanka. Znamo da se najčeće javlja kod osoba starijih od 65 godina, ali i da na samu pojavu donekle utječu i razni okolišni faktori ali donekle i osobna predispozicija. Ono što mogu reći jest kako se na tom području provode brojna istraživanja, javili su se i neki novi ljekovi koji utječu na samu bolest.“
„Pod pojam starosti danas se stavljaju razne promjene i bolesti, ali Alzheimerova bolest nije plod starenja, već pripada spektru bolesti. Vi možete s 80 godina imati jednake kognitivne funkcije kao i u 20-tim godinama, štoviše, s godinama možete još više usavršiti svoj vokabular“, naglasila je dr. Klepac.
Dodala je kako je od izrazite važnosti da starije osobe, nakon što odu u mirovinu, ne zanemare svoju kognitivnu aktivnost, već da i dalje ostanu kognitivno aktivni. Ne možemo reći kako će na taj način sigurno spriječiti nastanak demencije, ali će svakako uvelike usporiti taj proces. Zašto bi se čovjek morao osjećati loše u mirovini? Prestankom rada njegov život ne gubi svoj smisao, već zadobiva jednu novu dimenziju. Iako se događa jedna životna prekretnica, potrebno je zadržati zdravi duh, zdravo i pozitivno razmišljanje i u svakom danu tražiti novi smisao.
Na kraju, valja se zapitati ono nezaobilazno pitanje: što ja mogu učiniti za drugoga, u ovom slučaju za dementnu osobu? Mogu joj pružiti svoju blizinu i ljubav. To je ono što je svakom čovjeku najpotrebnije. Ukoliko imate staru baku, djeda, rođaka ili poznanika za kojeg smatrajte da je dementan, imajte strpljenja kad im dođete u posjet. Možda ćete svaki puta iznova morati pričati iste stvari, možda ćete se čak morati iznova predstaviti, ali ćete i kroz to (naizgled besmisleno) ponavljanje doprijeti do njihova srca. Vama će možda svaki susret biti identičan, monoton, možda čak i dosadan, ali će za njih uvijek biti jedinstven, nov i neponovljiv. Ne zaboravite na to.
Glavni cilj otvaranja naše nove rubrike “Vrijediš više” jest pokazati svakoj osobi s invaliditetom (tjelesnim ili psihičkim) da je vrijedna, nezamjenjiva i potrebna društvu u kojem živi. Uz to, svaka osoba posjeduje intrinzično dostojanstvo ljudske osobe i moraju joj biti osigurana sva osnovna ljudska prava. Nastojimo donositi svjetlost u tmurnu svakodnevnicu i boriti se protiv svakog oblika stereotipa i predrasuda, kao i protiv nasilja koje bi bilo usmjereno prema osobama s invaliditetom. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.