137. obljetnica posvećenja sarajevske katedrale – remek-djela nadbiskupa Josipa Stadlera
Katedrala je posvećena Presvetom Srcu Isusovu, kojemu je nadbiskup Josip Stadler povjerio i cijelu Vrhbosansku nadbiskupiju.
Jedna od prvih zadaća prvoga vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera nakon uspostave redovite crkvene vlasti u Bosni i Hercegovini bila je izgradnja katedrale u Sarajevu. Stadler je s gradnjom započeo 1884. godine, a za arhitekta je odabran Josip Vancaš koji je katedralu projektirao u ranogotičkom stilu.
- Godine 1884. udara temelje katedrali. Odmah pogađaš da će i prvostolnicu posvetiti u slavu Božanskoga Srca, unatoč nekim protivlje‐ njima. Najljepši vanjski spomenik Srcu Isusovu u Sarajevu. Unutrašnja izrada dar je raznih dobročinitelja. Glavni oltar dar Hrvata, a jedan prozor u bojama dar je samoga nadbiskupa. Prikazano je kako Gospa vodi jednoga domaćega sina Presvetomu Srcu Isusovu. Posvetu katedrale Srcu Isusova obavio je mostarsko‐duvanjski biskup fra Paškal Buconjić - istaknuo je biskup dr. sc. mons. Ratko Perić u propovijedi 2018. na prvi dan devetnice Presvetom Srcu Isusovu u sarajevskoj katedrali, kako prenosi Vrhbosanska nadbiskupija u jednom službenom glasilu.
Objasnio je kako je nadbiskup Stadler još je od bogoslovskih dana njegovao osobitu pobožnost prema Presvetomu Srcu Isusovu. Kao prvi vrhbosanski nadbiskup razvio je zastavu Srca Isusova u Sarajevu 15. siječnja 1882. i pod njom pozvao svećenike, redovnike, redovnice i vjernike da se okupe. Svečano je ustoličen za nadbiskupa pod tom zastavom. U svojoj provoj pastoralnoj poslanici "Pod zastavom Srca Isusova" obrazložio zašto je izabrao Srce Isusovo:
Neprijatelj naših duša razvio zastavu i na njoj napisao: Ljubav prema sebi, sve do prezira Boga! Pod tu se zastavu skupljaju djeca tmine, ljudi, kojima se više mili tama nego li svjetlo, jer su njihova djela zla, jer sebe ljube, a Boga mrze. I ja, braćo, razvijam zastavu, i pozivam vas, da se skupa sa svojim pukom pod njom skupljate; na njoj je Srce Isusovo, istina, trnjem okrunjeno, ali plamen se ljubavi širi na sve strane; plame, kojim se pali sve što je grješno, a užiže i naše srce ljubavlju naspram sebi. Pod tom zastavom napisano je: Ljubav prema Bogu, sve do prezira sebe. U Srcu Isusovu učimo poznavati Boga, poznavati sebe, učimo ljubiti Boga, koji nas je toliko ljubio da je svoga Sina za nas dao, da ni jedan ne pogine, koji u njega vjeruje, nego da ima život vječni.
Stadler je svoju nadbiskupiju stavio pod zaštitu Srca Isusova, jer je vjerovao da "crkva i ljudsko društvo nemaju spasa, van jedino u Srcu našega Gospodina". Zato je i katedralu u Sarajevu posvetio u slavu Božanskoga Srca.
Katedrala je zamišljena kao građevina s prostorom za 1200 ljudi i vrlo jednostavnog vanjskog izgleda, "od golog kamena" - kako se arhitekt i sam na jednom mjestu izrazio, prenosi Katolička tiskovna agencija Vrhbosanske nadbiskupije. Duga je 41,9 metara, a široka 21,3 metra. Pročeljem dominiraju dva masivna tornja visoka 43,22 metra, dok se iznad svetišta uzdiže toranj visok 33 metra. Posebnu ljepotu pročelju daje velika rozeta izrađena od kamena i vitražnog stakla. Ispod nje se nalazi kip Presvetoga Srca Isusova, dok je iznad glavnog ulaza, u timpanu, smješten reljef Presvetoga Trojstva izrađen prema nacrtu Aleksandra Seitza. U luku poviše vrata na istočnom tornju zapisan je u kamenu kronogram:
ZA PAPE LEONA XIII, ZA CARA I KRALJA FRANJE JOSIPA I., ZA MINISTRA BENJ. PL. KALLAYA, ZA POGLAVICE ZEMLJE IV. BARUNA APPELA, ZA NADBISKUPA Dra STADLERA, BJE OVA CRKVA SAGRAĐENA PO ARHITEKTU JOS. PL. VANCAŠUU, DNE 14. RUJNA 1889. POSVEĆENA.
Crkva je zapravo posvećena na svetkovinu Uzvišenja svetoga Križa, 14. rujna 1889., no obljetnica se prema kalendaru Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini obilježava na današnji dan.
