Dmitar Zvonimir okrunjen za hrvatskog kralja
Na današnji dan 1075. godine Dmitar Zvonimir okrunjen je za hrvatskog kralja u Solinu. Prihvaćanjem vazalskog odnosa prema papi osigurao je političku i vojnu potporu Papinske države te državnopravno priznanje Hrvatskog Kraljevstva.
Jedan od najuspješnijih narodnih vladara ranosrednjovjekovne Hrvatske, Dmitar Zvonimir, okrunjen je 8. listopada 1075. godine u crkvi sv. Petra u Solinu. Krunidbu je predvodio papinski legat Gebizon, a kruna je donesena iz Rima. Dio povjesničara kao godinu krunidbe navodi 1076., a kao datum 9. listopada, izvijestio je portal Povijest.hr.
Zvonimir je na hrvatsko prijestolje došao nakon što je normanski vojvoda Amiko 1074. godine zarobio kralja Petra Krešimira IV. Zvonimir se tada nametnuo kao njegov nasljednik, iako je u nasljednom redu zaobiđen Krešimirov nećak Stjepan II. O Zvonimirovu podrijetlu zna se vrlo malo. Najprihvaćenija je teza da je bio potomak kralja Svetoslava Surine i rođak Petra Krešimira IV. Prije dolaska na prijestolje bio je slavonski ban i jedno vrijeme suvladar Petra Krešimira IV. Bio je oženjen Jelenom, kćeri ugarskog kralja Bele I. i sestrom Ladislava I.
Nakon Zvonimirova izbora za kralja papa Grgur VII. poslao je u Hrvatsku legate Gebizona i Fulkona kako bi se riješilo pitanje priznanja samostalnosti Hrvatskog Kraljevstva. Zvonimir je prisegnuo na vjernost papi te se obvezao plaćati 200 dukata danka, a Svetoj Stolici darovao je samostan sv. Grgura u Vrani. Krunidbom je primio znakove kraljevske vlasti i papinsku zastavu. Time je, prema navedenom tumačenju, dobio i međunarodno priznanje.
U svojoj prisezi papi Zvonimir se obvezao na vjernost svetom Petru, papi Grguru VII. i njegovim nasljednicima. Obećao je štititi kraljevstvo koje mu je predano preko papinskog legata te pružati pomoć papi i njegovim poslanicima.
Prihvaćanjem papinske političke doktrine, jamčenjem crkvenih interesa u Hrvatskoj te obećanjem brige o vjerskom i obiteljskom životu, Zvonimir je osigurao politički i obrambeni savez s Papinskom državom. Istodobno je Kraljevina Hrvatska, lat. regnum Dalmatiae et Chroatiae, dobila državnopravno priznanje i stabilan međunarodni položaj.
Za Zvonimirove vladavine nastavljeno je širenje Hrvatskog Kraljevstva, čime je nastavio politiku svojega prethodnika Petra Krešimira IV. Stolovao je u Kninu, a njegovo je razdoblje obilježeno i brojnim društvenim promjenama. Privatizira se javno vlasništvo, javlja se vlastelinstvo i jača utjecaj i materijalni položaj Crkve. Iako je narod još bio slobodan, započeo je proces feudalizacije.
Dmitar Zvonimir umro je u prvoj polovici 1089. godine pod nerazjašnjenim okolnostima. Nakon njegove smrti uslijedila je prekretnica u hrvatskoj povijesti. Zbog rata oko nasljeđivanja prijestolja hrvatska je kruna naposljetku prešla u ruke ugarskih Arpadovića.
