Blagoslov crkve Gospe od Špilice na Lopudu
O obnovi crkve i zvonika nakon Mise govorili su dr. fra Josip Sopta i arhitektica Sandra Brajković
Na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, u utorak, dubrovački biskup Mate Uzinić blagoslovio je obnovljenu crkvu i zvonik u franjevačkom samostanu Rođenja Blažene Djevice Marije (Gospa od Špilice) na otoku Lopudu, javlja IKA.
Uz domaće vjernike, na Misi je sudjelovao velik broj vjernika, koji su hodočastili brodom iz Dubrovnika, kao i stručnjaka koji su radili na obnovi crkve. Dobrodošlicu svima poželio je fra Josip Sopta, koji je od Franjevačke provincije sv. Jeronima bio zadužen za ovaj projekt obnove vrijedan oko milijun eura.
Biskup je naglasio kako se ovom obnovom na neki način uspostavlja mir s prethodnim generacijama koje su crkvu gradile, te također s generacijama koje dolaze i kojima se u nasljeđe ostavlja obnovljena crkva.
O samoj obnovi crkve i zvonika nakon Mise govorili su dr. fra Josip Sopta i arhitektica Sandra Brajković.
Delegat provincije za obnovu lopudske crkve i zvonika, dr. Sopta, izrazio je zahvalnost donatorima koji su novčano pomogli obnovu, kao i svima koji su na bilo koji način dali doprinos ovoj svečanosti. Podsjetio je kako je njegova generacija franjevaca u proteklih 50 godina obnovila više od 20 starih samostana, od kojih je većina, kao i ovaj, iz 15. stoljeća.
– Prije dvije godine obilježen je završetak radova na samostanu koji je obavila tvrtka 'Arcus Dalmatia' uz potporu Francesce von Habsburg, s kojima je Franjevačka provincija 1998. potpisala ugovor za najam samostana u trajanju od 99 godina – podsjetio je Sopta.
Dr. Sopta živopisno je objasnio kako je obilazio razne osobe da bi dobio donacije, i mnogi su ga odbili. Obnova nije financirana tek izvana dobivenim sredstvima, kako se možda stječe dojam, nego su to učinili franjevci uz pomoć donatora, slično kao i kad se samostan gradio. Podsjetio je kratko na povijesnu priču ovog samostana.
Krajem 15. stoljeća Lopud je naglo procvjetao. Dubrovačka Republika tada je željela, a i sami franjevci, objediniti sve samostane na svom području u tzv. provincije. Franjevci su imali šest samostana, pa su nabrzinu napravljena još tri: u Orebiću, Cavtatu i na Lopudu, što je bio dovoljno da imaju svoju provinciju.
– Crkva i samostan napravljeni su na špilji, pa se popularno zove Gospa od Špilice. Nisu sačuvani povijesni podatci o tome tko je sve gradio i svu ovu masu uravnotežio na ovakvom mjestu – kazao je dr. Sopta.
– Kronike kažu da je samostan napravljen 'žrtvom i marom franjevaca, te darovima dobročinitelja', a to se može reći i za ovu obnovu – ustvrdio je dr. Sopta.
Lopud je u 16. stoljeću, u najboljim vremenima, imao 700 domaćinstava, što se množi s četiri, jer nisu bile velike obitelji, te to iznosi oko 3000 stanovnika. U samostanu je bilo sedam franjevaca, a u isto je vrijeme građena i još veća dominikanska crkva na otoku.
Predavač je naglasio kako se u obnovi vodilo računa o tome da se od državnih institucija ne traži da pokriju troškove, koje su zajedno s Gradom sudjelovale u petini ukupnih troškova, te su franjevci ponosni na to da nisu opteretili porezne obveznike. Nabrojao je donatore: Franjevačka provincija sv. Jeronima Zadar, Društvo prijatelja dubrovačke starine, donatori prijatelji koji su željeli ostati anonimni, Ministarstvo kulture, Grad Dubrovnik, Ministarstvo obnove i europskog razvitka, Caboga Stiftung, grupa Lopud, brojni anonimni prijatelji te Arcus Dalmatia s Francescom von Habsburg Thyssen Bornemisza.
Iznijevši podatak kako ukupni projekt prema nekim izračunima na kraju iznosi oko milijun eura, dr. Sopta je istaknuo kako je, u tome kad su ga jedni odbijali, a drugi potom darivali, vidio prst Božji.
Zahvalio je projektantima, izvođačima radova, konzervatorima, Konzervatorskom zavodu Dubrovnik, Lopuđanima koji su na razne načine pomagali.
– Ozbiljni svjetski mediji 'Le Figaro' i 'Financial Times' proglasili su ovaj samostan najljepšim mjestom u Hrvatskoj – kazao je dr. Sopta, te zaključio:
– Mislim da je to dala Gospina zaštita, pa sve vas koji ste radili i obnavljali povjeravam Njezinoj zaštiti – zaključio je dr. Sopta.
Arhitektica Brajković kazala je kako je rad na obnovi kulturnih dobara za sve sudionike veliki izazov, te da se u osam godina rada na obnovi crkve i samostan prošlo kroz tri faze sanacije, te je nabrojala radove koji su u tim fazama rađeni. Uz obnovu samostana završenog prije dvije godine, ova je priča sada zaokružena. Prilikom uklanjanja žbuke sa zidova crkve, otkriveni su oslici koji su restaurirani i sada se mogu vidjeti na zidovima, a riječ je o posvetnim križevima. Na zvonik je postavljen i križ koji dugo nije bio na tom mjestu.
Obnova crkve i samostana uključila je, uz ostalo, obnovu krova i zidova crkve, zahtjevnu sanaciju zvonika, te obnovu unutrašnjosti crkve. Uvedene su i nove električne instalacije, sređeni zidovi, vrata, restaurirani oslici. Ostalo je još nekih radova koje treba napraviti, bitno je učinjeno, te će crkva biti predana župi da bude mjesto okupljanja gdje će slaviti Gospodina.
Okupljene je pozdravio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, pomoćnik ministrice kulture i medija, Davor Trupković, koji je svima čestitao na ostvarenju ovog projekta te pohvalio interdisciplinarni pristup obnovi.
