Majka Božja Bistrička

Danas se slavi Majka Božja Bistrička, zaštitnica hrvatskog nacionalnog marijanskog svetišta smještenog u Mariji Bistrici, naselju sjeveroistočno od Zagreba, s druge strane planine Medvednice.

Središnji predmet štovanja u ovom svetištu je kip Majke Božje Bistričke, koji potječe iz 15. stoljeća. Radi se o crnom drvenom kipu, premda mu boja nije izvorna, a izradio ga je nepoznati domaći majstor u kasnogotičkom stilu. Kip se prvotno nalazio na Vinskom Vrhu, no zbog povijesnih okolnosti tijekom 16. stoljeća premješten je u crkvu u Mariji Bistrici, gdje je više puta bio skrivan, zakapan i ponovno otkrivan, sve dok nije trajno izložen 1684. godine. U znak duboke pobožnosti, kip je 1935. godine, tijekom obilježavanja 250 godina svetišta, svečano okrunjen pred više od trideset tisuća vjernika. Kroz stoljeća Majka Božja Bistrička bila je izvor nade i utjehe za vjernike, osobito u teškim vremenima, poput Domovinskog rata, kada su joj hodočastili prognanici, vojnici i brojni drugi vjernici, tražeći njezin zagovor i zaštitu. Marija Bistrica danas je najvažnije marijansko svetište u Hrvatskoj, koje godišnje posjeti do milijun hodočasnika, bilo organizirano, bilo pojedinačno. U svetištu su prisutne Milosrdne sestre svetog Vinka, a podno poznate bistričke Kalvarije nalazi se samostan bosonogih karmelićanki. Kamen temeljac toga samostana blagoslovio je papa Ivan Pavao II., koji je tijekom svog posjeta 3. listopada 1998. u ovom svetištu proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, nekadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa. Organizirana hodočašća u Mariju Bistricu započela su još u 17. stoljeću, a današnja hodočasnička sezona traje od Bijele nedjelje pa sve do kraja listopada. Postoji velik broj stalnih i zavjetnih hodočašća, povezanih s određenim gradovima ili crkvenim blagdanima. Iza same crkve uređeno je prostrano vanjsko svetište koje može primiti veliki broj vjernika, kao i Kalvarija s postajama križnog puta, koje su izradili ugledni hrvatski umjetnici.