Ovo su glavni dokazi da je Tomislav bio prvi hrvatski kralj

Ovog ponedjeljka, 17. veljače, u emisiji Izdvojeno gostovala je prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol – povjesničarka te jedna od vodećih stručnjakinja za hrvatski srednji vijek. Našem Domagoju odgovarala je na pitanja i nedoumice vezane uz prvog hrvatskog kralja – Tomislava. 

Istaknula je kako se u današnjem javnom diskursu ova tema često nepošteno politizirala te da su mnogi osporavali istinitost postojanja hrvatskog kralja Tomislava, upravo zbog toga što se podatak o njegovoj krunidbi temelji na prijepisima, a ne na originalnim dokumentima. Iako, ističe gošća, većina srednjovjekovnih istina i dokumenata temelji se na prijepisima. 

''Glavni dokaz da je Tomislav bio hrvatski kralj predstavljaju dva pisma pape Ivana X. iz 925. godine. Pisma su dio skupine dokumenata u koju su uključena; tri papinska pisma te zaključci sa splitskih crkvenih sabora. U dva najranija pisma iz 925. godine papa Ivan X. obraća se Tomislavu kao kralju Hrvata, a to zatim ponavlja u još jednom pismu. 

Pisma su sačuvana kao kasni prijepisi te ih se stoga, u dijelu javnog prostora, počelo relativizirati i svrstavati u kategoriju falsifikata. Iako, to se nije ciljano odnosilo na papinska pisma, nego više na cijeli skup dokumenata koji idu u korist Tomislavu – kao kralju. Svi oni koji su nastojali relativizirati taj podatak, pozivali su se na Ivana Lučića (djelovao u 17. stoljeću, op.a.) kojeg se smatra ocem hrvatske historiografije. 

Međutim, treba uzeti u obzir da se diplomatika ^[1]  – kao znanstvena disciplina – u njegovo vrijeme tek pojavila te nije bila toliko razvijena. On je doista bio djelomično u pravu, iako nije istina da je cijeli spis falsifikat, nego je riječ o kompilaciji.^[2]

I upravo ta pisma pape Ivana X. zahtijevaju jednu pravu diplomatičku analizu kritičke historiografije. Tu je ključan iskorak napravio Franjo Rački (djelovao u 19. stoljeću, op.a.) kojeg nazivaju ocem moderne hrvatske historiografije. On je bio veliki znalac i znanstvenik te se u istraživanju koristio diplomatičkom metodom. Naravno da bi bilo izvrsno kada bismo imali izvorne dokumente, ali povijesne okolnosti tog stoljeća su jednostavne takve. Međutim, Franjo Rački uspio je obraniti spomenuta pisma te dokazati njihovu vjerodostojnost (...)

Mi danas uopće ne sumnjamo u to da je Tomislav bio kralj, iako ostaju dileme i nejasnoće vezane uz krunidbu – gdje je bila, kada i kako...'', izjavila je gospođa Matijević Sokol.  

Cijelu emisiju, u kojoj je gošća detaljnije govorila i o krunidbi kralja Tomislava, pogledajte OVDJE. 

Bilješke: 

[1] diplomatika (franc. diplomatique, prema grč. δίπλωμα: presavijeno udvoje; listina, isprava, povelja), pomoćna povijesna znanost koja proučava diplome vlastitom kritičkom metodom kako bi utvrdila autentičnost i njihovu vrijednost kao povijesnog svjedočanstva. (Izvor: https://www.enciklopedija.hr/clanak/diplomatika)

[2] kompilacija (lat. compilatio: odasvud uzeto), književno, znanstv. ili koje drugo djelo sastavljeno od građe prikupljene od drugih autora, najčešće radi popularizacije ili pouke; tekst ili djelo kojemu nedostaje izvornost. (Izvor: https://www.enciklopedija.hr/clanak/kompilacija)