Proslavljena obljetnica posvete pulske katedrale

Na blagdan Imena Marijina u subotu, u pulskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije misnim slavljem obilježena je obljetnica posvete stolne crkve Pulske biskupije, koja je posvećena 425. godine, javlja Ika.

Misno slavlje predslavio je katedralni župnik, vlč. Rikard Lekaj, a Misu je glazbeno uzveličao katedralni zbor, pod ravnanjem i uz orguljsku pratnju Paole Batel.
Vlč. Lekaj u prigodnoj je homiliji istaknuo važnost crkve kao svetoga mjesta, mjesta susreta Boga i čovjeka; crkva to postaje posvetom, kao što čovjek krštenjem postaje svetištem. Stolna crkva jedne mjesne Crkve simbol je njezina zajedništva. 

Podsjetio je kako je pulska katedrala preživjela bombardiranje, požar i druge teške trenutke, no i dalje je tu kao biser ovoga grada. I mi smo pozvani graditi svoj život na čvrstim temeljima Evanđelja, istaknuo je vlč. Lekaj, spominjući ulomak iz Evanđelja, te biti svetište da drugi u nama vide Krista.

– Neka nas blagdan obljetnice posvete naše stolne crkve potakne da budemo oni koji žive i navještaju Radosnu vijest, da budemo graditelji zajedništva unutar naše biskupije, te da donosimo dobre plodove ljubavi, milosrđa i zajedništva – kazao je vlč. Lekaj.

Na mjestu današnje katedrale, prema nekim navodima, nalazio se Jupiterov hram antičke Pule, odnosno u kasnijim razdobljima Rimskog Carstva tajno okupljalište kršćana za vrijeme vjerskih progona. Iako sakralni kontinuitet postoji od ranije, prva građevina za koju postoje pouzdani izvori na ovom mjestu podignuta je krajem 4. ili početkom 5. stoljeća.

Vjerojatno je na mjestu stare bazilike postojalo još starije jednobrodno crkveno zdanje te do nje paralelna crkva (bazilika) svetog Tome apostola (postojanje se paralelnih bazilika smatra naznakom sjedišta biskupije).

U drugoj polovici 5. stoljeća dograđena je, te je dobila današnji oblik trobrodne bazilike karakteristične za sjevernojadransko podneblje. Pred bazilikom je izgrađena krstionica i biskupski dvor, ali su srušeni polovicom 19. stoljeća.

To je trobrodna crkva tipa dvostruke gradske bazilike, sa sakristijom i učahurenom (upisanom) apsidom te ravnim začeljem. Uslijed pregradnji, današnja crkva odlikuje se ranokršćanskim tranzenama na prozorima srednjega broda, gotičkim prozorima na bočnim zidovima, renesansnim lukovima i stupovima koji drže krovnu konstrukciju, te baroknim pročeljem sa zvonikom ispred njega.

Sjeverna strana katedrale gleda na Pulski zaljev, ispred koje se do polovice 19. stoljeća nalazilo groblje. Ostatci pokopanih preneseni su na tada novo pulsko groblje 'Monte Giro', a na mjestu starog groblja danas se nalazi park posvećen Jurju Dobrili.

Povijesni pregled i prikaz građevinskog stanja u knjizi: 'Katedrala Uznesenja Marijina u Puli' u novije je vrijeme napisala Marija Obad Vučina.