Slavlje Kapitula franjevačkih jubileja Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda

Prigodom franjevačkih jubileja (2023. – 2026.) generalni ministar, fra Massimo Fusarelli, sa svojim Definitorijem pozvao je sve provincije Reda manje braće na slavlje ovakvog kapitula kako bi se očitovalo bogatstvo franjevačke obitelji te kako bismo kao braća u tim danima promišljali o našoj karizmi, zajedništvu i poslanju.

Slavlje 800. godišnjice Božića u Grecciu, stigmi sv. Franje, Pjesme stvorova i preminuća sv. Franje prilika je za preispitivanje i obnovu franjevačkog načina života i djelovanja. Zato su se i braća naše provincije okupila na Kapitulu franjevačkih jubileja razmišljajući i raspravljajući upravo o našem životu i djelovanju danas. Prema uputama iz Generalne uprave, na ovom kapitulu uz braću koja sudjeluju po službi prisutni su bili i izabrani predstavnici svih provincijskih gvardijanata.

Prvoga dana s nama su bili fra Domagoj Runje, generalni delegat i fra Tomislav Šanko, provincijski ministar Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri koja se nalazi u procesu prestrukturiranja te postaje kustodija ovisna o našoj provinciji. To je stvarnost koja utječe i na našu provinciju, stoga smo prvoga dana razgovarali i razmišljali o toj temi.

Drugoga dana prijepodne provincijski tajnik, fra Mario Zubak, prikazao je pristigle izvještaje iz mjesnih bratstava te su se kapitularci podijelili u skupine gdje se razgovaralo o pitanjima koja su proizišla iz tih razmišljanja.

Euharistijsko slavlje toga dana predslavili su mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup u miru i mons. Vlado Košić, sisački biskup koji nam je uputio homiliju. Mons. Josip i mons. Vlado članovi su Franjevačkog svjetovnog reda te su se na taj način, kao dio naše franjevačke obitelji, i uključili u slavlje Kapitula franjevačkih jubileja.

U poslijepodnevnim satima drugoga dana izlaganje pod nazivom ''Sadašnji izazovi u našoj provinciji'' imao je fra Milan Krišto, provincijski ministar. Nakon njegova promišljanja braća su aktivno sudjelovala u raspravi.

Trećega dana razgovaralo se o prijedlozima i poticajima koje će Kapitul donijeti i uputiti svoj braći, a onda su nam se pridružili i drugi članovi Franjevačke obitelji, iz drugih franjevačkih zajednica i družbi s kojima smo povezani ili im pružamo duhovnu i pastoralnu asistenciju. S nama su bili: sestra klarisa te članovi Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži, kao i sestre obitelji Trećeg samostanskog reda, a koje djeluju pri našim samostanima (Kćeri Milosrđa, Milosrdne sestre Sv. Križa i Školske sestre franjevke). Uz njih su bile prisutne i članice Svjetovnog instituta Misionarki Kristova kraljevstva. Tom prigodom izlaganje je imao fra Ratko Radišić na temu ''Neki elementi franjevačke duhovnosti''. Nakon njegova izlaganja imali smo priliku čuti svjedočanstva svih pristiglih gostiju o suradnji s nama franjevcima, o življenju iste karizme u iskustvu zajedništva i međusobne upućenosti.

Kapitul franjevačkih jubileja zaključili smo euharistijskim slavljem koje je predslavio provincijski ministar, fra Milan Krišto te zajedničkim slavljeničkim objedom.

U nastavku donosimo poticaje proizišle iz rada ovog kapitula.

Kapitul franjevačkih jubileja Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, u Kući susreta Tabor u Samoboru, od 29. travnja do 1. svibnja 2024. na temelju pisma generalnog ministra i njegova Definitorija te izlaganjâ na sjednici prihvatio je sljedeće prijedloge:

1. Jubileji nas potiču da se vraćamo franjevačkim izvorima, stoga neka se braća trude uvijek iznova otkrivati ljepotu ideala života po primjeru sv. Franje i nadahnjivati se Franjinim iskustvom življenoga bratstva. Neka se braća međusobno potiču na ustrajnost života u duhu molitve i pobožnosti i neka se vode Franjinim iskustvom uljudbenosti kako bismo kao ljudi nade mogli oduševljavati druge.

2. U življenju franjevačkih ideala neka braća surađuju s čitavom franjevačkom obitelji, osobito sa sestrama klarisama te animiraju braću i sestre Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži s kojima zajedno mogu učinkovitije pronositi franjevačku karizmu u svijetu te doprijeti i oduševiti čak i one rubne i najudaljenije.

3. Poradi vjernijeg življenja i svjedočenja franjevačke karizme, neka se nastavi s procesom napuštanja pojedinih mjesta naše prisutnosti vodeći računa o prioritetu života u bratstvu. U tu svrhu neka se više promišlja o djelovanju iz samostanskih bratstava, o suradnji s filijalnim kućama i o napuštanju samačkih župa. Također neka se promišlja i o mogućnosti smanjenja broja gvardijanata te stavljanju naglaska na neke naše prisutnosti koje treba osnažiti većim brojem braće.

4. Naglašavajući važnost života u bratstvu, posebno u inozemnoj pastvi u Australiji, neka se povjeri poslanje većem broju braće za učinkovitije zajedničko svjedočenje i dušobrižničko djelovanje. 

5. Budući da će Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri 2025. postati kustodija ovisna o našoj provinciji, neka se već sada među braćom njeguje spremnost i otvorenost za zajednički život s braćom buduće kustodije, napose u odgojnim bratstvima.

6. Preporučuje se podržavati braću u zauzetom radu s mladima i u promociji duhovnih zvanja te poticati i omogućavati što veću prisutnost braće u takvim nastojanjima. Neka se među braćom razvija osjećaj odgovornosti svakoga brata za duhovna zvanja molitvom i djelovanjem.

7. Neka se po mogućnosti organizira jubilejsko hodočašće provincije u mjesta franjevačkih izvorâ do kraja franjevačkih jubileja 2026.