Splitske klarise proslavile svoju nebesku zaštitnicu
Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić predvodio je misno slavlje u ponedjeljak, 11. kolovoza u samostanskoj crkvi svete Klare u Splitu. U koncelebraciji je bilo devet svećenika, a zbor sestara klarisa predvodio je liturgijsko pjevanje, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.
Nadbiskup je u homiliji istaknuo kako je sveta Klara, sa samo osamnaest godina, napustila plemićki dom i povukla se u klauzuru, prihvativši radikalno siromaštvo i život oskudice. Njezin potez, ljudski gledano, mnogima je bio nerazumljiv, no nadbiskup je naglasio da je riječ o dubokom iskustvu Boga, zbog kojeg se „osoba osjeti da s Bogom ima sve i da ne treba ništa drugo“. Bez tog iskustva, dodao je, mnoge stvari mogu izgledati kao ludost, baš kao što je i Isusov križ za mnoge bio neshvatljiv. Podsjetio je da svijet često ne razumije ljude jakog iskustva Boga pa ih lako proglašava nastranima, a i sama Klara bila je smatrana čudakinjom.
„Kada nekoga zahvati Božja ljubav on nosi osjećaj da obiluje i onda kada materijalno nema gotovo ništa“, poručio je, istaknuvši kako se iste optužbe tijekom povijesti ponavljaju prema svetima, mučenicima i svima koji žive evanđelje radikalno. Govoreći o Isusovim riječima iz dvorane Posljednje večere, mons. Križić je naglasio kako ostati povezan s Kristom znači dopustiti da njegova ljubav i osjećaji za Boga i čovjeka postanu dio našega života. „Biti povezani s Isusom i biti u njegovoj ljubavi je jamstvo radosti i sreće koju nam nitko i ništa neće moći oduzeti“, rekao je, dodavši da to nije Isusova sebična želja, nego njegova briga za dobro svojih učenika. U tom svjetlu, poručio je, treba promatrati i Klarin izbor siromaštva: ne kao odricanje iz nužde, nego kao život u velikom povjerenju u Boga i njegovu providnost. Iskustvo njezina života, kazao je, pokazuje da „od Boga svega izobilno primamo i da premalo zahvaljujemo za sve što primamo“.
Kao primjer za to naveo je talijansku redovničku zajednicu koja je cijelu korizmu živjela isključivo od kruha kojeg su pekle i onoga što im pošalju dobročinitelji, vjerujući da im Bog neće uskratiti ono nužno. Upadale u kušnje jer ispočetka ništa nije pristizalo, ali nakon nekog vremena dobivale su toliko toga da su mogle dijeliti s onima koji oskudijevaju. Nadbiskup je zaključio porukom vjernicima da ostanu vjerni Kristu i da se ničega ne boje jer on je njihova sigurnost i jamstvo istinske radosti.
Prije svečanoga blagoslova nadbiskup je čitavoj franjevačkoj obitelji i sestrama klarisama čestitao blagdan svete Klare te im zahvalio što mole za Crkvu i narod prikazujući Bogu najrazličitije žrtve. „Dragocjene su nam sve duše koje molitvama vape Bogu za više blagoslova našoj zemlji“, poručio je mons. Križić, a zatim zazvao Božji blagoslov na sve okupljene, njihove obitelji i one koje nose u svojim srcima.
