Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Od Poreča i Trsata do Aljmaša i Ilače, kao i od Marije Bistrice do Sinja, Crkva u Hrvatskoj na vrhuncu je priprave za svetkovinu Marijina uznesenja na nebo.

U tišini i pjesmi, uz molitvu krunice i razmatranje Božje riječi, mladi Splitsko-makarske nadbiskupije i ove su godine – 10. kolovoza – hodočastili od prasvetišta Gospe od Otoka u Solinu do bazilike u Sinju. Nakon slavlja sakramenta pomirenja, u solinskome prasvetištu euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić koji je potaknuo mlade da život grade na vjeri i povjerenju u Božju providnost i Marijin zagovor, a da ovogodišnje hodočašće bude prinos Gospodinu u jednostavnosti i ljubavi.

Sveta Klara je sa samo osamnaest godina napustila plemićki dom i povukla se u klauzuru, prihvativši radikalno siromaštvo i život oskudice. Ljudski gledano, njezin potez bio je nerazumljiv, ali riječ je o dubokom iskustvu u kojem osoba osjeti da s Bogom ima sve i da ne treba ništa drugo – istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, predvodeći sveto misno slavlje kod splitskih klarisa 11. kolovoza, na blagdan sv. Klare – izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.

Klarin izbor siromaštva – pojasnio je nadbiskup u propovijedi – nije bio odricanje iz nužde, nego život u velikom povjerenju u Boga i njegovu providnost. Čestitajući čitavoj franjevačkoj obitelji i sestrama klarisama blagdan svete Klare, nadbiskup Križić zahvalio je sestrama što mole za Crkvu i narod, za više blagoslova našoj zemlji.

Istoga dana, svečano misno slavlje kod požeških klarisa predvodio je domaći biskup Ivo Martinović – izvijestila je Požeška biskupija.

I danas se iz ovog mjesta tišine, iz samostana klarisa, širi snaga Božje ljubavi – ljubavi koja nadilazi zidove i dopire do cijele Crkve – kazao je požeški biskup, poručujući kako nam je danas svima potrebno pronaći svoje „mjesto tišine“ gdje ćemo otvoriti srce i čuti Boga.

Dubrovački biskup Roko Glasnović primio je u ponedjeljak, 11. kolovoza, predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića u Biskupskom ordinarijatu u Dubrovniku – izvijestio je Ured za medije Dubrovačke biskupije.

Na sastanku se razgovaralo o demografskoj slici Hrvatske i nastojanjima da se kroz stambenu politiku Vlade pomogne mladim obiteljima u rješavanju stambenog pitanja. Istaknut je problem skupih stanova koje mlade obitelji sebi teško mogu priuštiti, a što je jedan od razloga koji ih ograničava pri podizanju obitelji. Zaključno je istaknuta važnost suradnje Biskupije s Gradom i Županijom, a na dobrobit svih vjernika i žitelja najjužnijeg dijela Hrvatske.

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša izrazio je sućut nadbiskupu metropolitu Parane Raúlu Martínu povodom preminuća kardinala Estanislaa Estebana Karlića – priopćilo je 11. kolovoza Tajništvo HBK-a.

S dubokom žalošću, ali i s kršćanskom vjerom u uskrsnuće, primili smo vijest o smrti uzoritog gospodina kardinala Estanislaa Estebana Karlića, umirovljenog pastira Vaše časne mjesne Crkve, čije je plodonosno služenje ostavilo neizbrisiv trag u životima vjernika. Njegov život, posvećen Kristu i prožet evanđeoskom ljubavlju, bio je svijetli svjedok vjernosti Gospodinu i predanog služenja povjerenom mu narodu – piše nadbiskup Kutleša te dodaje kako smo ponosni na njegovo hrvatsko podrijetlo. Kao sina iseljenika iz Grižana, ovdje u Hrvatskoj, povratak kardinala Karlića nebeskom Ocu doživljavamo i kao gubitak dragocjenog člana naše obitelji, raspršene diljem svijeta, ali uvijek sjedinjene u vjeri i molitvi – istaknuo je nadbiskup, izražavajući nadbiskupu Paraná, kleru i vjernicima, kao i čitavoj Crkvi u Argentini, iskrenu kršćansku sućut i bratsku blizinu.

Umirovljeni nadbiskup Parane, argentinski kardinal hrvatskog podrijetla Estanislao Esteban Karlić preminuo je u petak, 8. kolovoza, u 100. godini života. Iz njegova bogatog života izdvajamo kako ga je 1987. godine papa Ivan Pavao II. imenovao članom uredništva Katekizma Katoličke Crkve; od 1996. do 2002. bio je predsjednik Argentinske biskupske konferencije, a u kardinalski zbor uvrstio ga je papa Benedikt XVI. na konzistoriju 24. studenog 2007. godine s naslovom crkve Gospe Žalosne na Trgu Buenos Aires u Rimu.