Blažena Djevica Marija od brda Karmela

Brdo Karmel, koje se u Svetom pismu spominje kao mjesto Božje slave i ljepote (usp. Iz 35,2), simbolizira Božju prisutnost i plodnost milosti. Ime "Karmel" znači "Božji vinograd" ili "plodno tlo", a ono je tijekom povijesti postalo snažan simbol duhovne punine i Božje blizine. Upravo se zato Marija, kao Ona koja je potpuno pripadala Bogu, vidi kao živa slika brda Karmela, mjesta gdje se Bog nastanio i objavio. Mistici karmelskog reda, osobito sveti Ivan od Križa, vidjeli su uspon na Karmel kao unutarnji put prema Bogu, koji zahtijeva odricanje od svega što nije Bog. Duša čista i slobodna tek tada može dosegnuti duboko zajedništvo s božanskim.

Pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji Karmelskoj ima duboke korijene u narodu. U prošlim stoljećima karmelske su bratovštine bile brojne i utjecajne, okupljajući i svjetovne i crkvene uglednike. Današnji blagdan Blažene Djevice Marije Karmelske podsjetnik je na tu bogatu tradiciju, na zahvalnost Mariji za Njezinu majčinsku zaštitu. Onaj tko nosi karmelski škapular, pozvan je živjeti sveto i odgovorno, moleći za svoje spasenje, ali i za spasenje svih ljudi. Na taj način iskazuje najljepšu pobožnost Majci Mariji, Majci našega Spasitelja. Karmelski red ima duboke korijene, osnovao ga je križar Bertold iz Kalabrije oko 1155. godine, na brdu Karmelu u Svetoj Zemlji. Tijekom povijesti red se posebno razvio pod vodstvom svetog Šimuna Stocka (1242. – 1262.), kojem se pripisuje i škapularska pobožnost. Prema predaji, samoj Djevici Mariji pripisuje se darivanje škapulara kao znaka svoje stalne zaštite. U tom je duhu nastala i tzv. "subotnja povlastica" koju je 1322. potvrdio papa Ivan XXII., kojom se obećava oslobođenje iz čistilišta prve subote nakon smrti onima koji vjerno nose škapular i žive u skladu s evanđeoskim načelima. Škapular, koji su izvorno nosili redovnici poput benediktinaca, cistercita, premonstratenza i karmelićana, bio je dio njihove redovničke odjeće. Kasnije se razvio i simbolički škapular sačinjen od dvije povezane trakice platna. Njega su počeli nositi i vjernici izvan samostana, kao znak povezanosti s duhovnim dobrima određenog reda. Najpoznatiji je karmelski škapular, povezan s Redom Blažene Djevice Marije od gore Karmela, koji se danas nosi kao znak posebne Marijine zaštite.

Vjernici se Blaženoj Djevici Mariji od brda Karmela mole za mnoge milosti, osobito za duhovnu zaštitu, milost obraćenja, oslobođenje duša iz čistilišta, mir u obitelji, ustrajnost u vjeri te milost dobre smrti. Najistaknutije hodočašće posvećeno BDM Karmelskoj ono je na brdu Karmelu u Haifi, u Izraelu, u Svetištu Stella Maris, gdje su se prvi karmelićani nastanili još u 12. stoljeću, a brojni hodočasnici iz cijelog svijeta dolaze osobito na blagdan 16. srpnja. U hrvatskom narodu ova pobožnost ima duboke korijene, pa se BDM Karmelska svečano slavi i u poznatim svetištima poput onog u Remetama u Zagrebu, kao i u mnogim župama, gdje se uz misna slavlja i procesije vjernici s pouzdanjem utječu Mariji kao moćnoj Zagovornici i Majci.