Donosi li Sinoda o sinodalnosti revolucionarne promjene?
Ovo su veliki koraci prema naprijed, međutim pitanje je što će donositi budućnost i kako će ove promjene prihvatiti neki budući papa.
U Rimu je u tijeku 16. opća redovna skupština Biskupske sinode koja će razmatrati temu sinodalnosti. Biskupska sinoda je tijelo u kojem biskupi iz cijeloga svijeta, kroz zasjedanja, pomažu Papi u vođenju Crkve. Redovne sinode održavaju se svake tri godine. Sinodu je ustanovio papa Pavao VI. 1965. godine. Dvotrećinskom većinom skupštine mogu donositi rezolucije koje Papa može, ali i ne mora, usvojiti u tzv. postsinodskom pismu kao obvezujuću crkvenu doktrinu. Glasovanje nije obvezujuće te ima savjetodavni karakter.
Mnogi smatraju kako je trenutačna Sinoda o sinodalnosti najvažniji događaj u Crkvi u posljednjih nekoliko desetljeća, odnosno najvažniji od Drugoga vatikanskog koncila. Uz brojne teme o budućnosti Crkve o kojima će se razmatrati, na rasporedu su i teme koje se odnose na položaj žena u Katoličkoj crkvi i njihovu ulogu. Išlo se toliko daleko da se razgovara i o ređenju žena.
Cjelovit popis sudionika objavljen je 7. srpnja. Prvi put pravo glasa imaju žene i muškarci koji nisu svećenici. Dosad su pravo glasa na redovnim sastancima u Rimu imali samo biskupi i poglavari redovničkih zajednica. Katoličke laike moglo se konzultirati samo kao savjetnike (slušače). Od ove Sinode može sudjelovati do 80 ne-biskupa, od toga pet redovnica i petorica redovnika. Najmanje polovica od preostalih 70 ne-biskupa trebaju biti žene.
Ukupno 363 osobe moći će glasovati na ovoj Sinodi. Prema statistici koju je objavio Tiskovni ured Svete Stolice, među njima su 54 žene s pravom glasa. Osim članova s pravom glasa, na Sinodsku skupštinu pozvano je još 75 sudionika koji će djelovati kao voditelji, stručnjaci ili duhovni asistenti.
Na Sinodi sudjeluju trojica Hrvata. Uime Hrvatske biskupske konferencije sudjelovat će đakovačko-osječki pomoćni biskup, mons. Ivan Ćurić te zagrebački nadbiskup, mons. Dražen Kutleša koji je na popisu naveden pod skupinom članova koje je imenovao papa Franjo. U ime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sudjeluje mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanjski, mons. Petar Palić.
U razgovoru za Vatican News, mons. Palić, govoreći o tome da na Sinodi prvi put sudjeluju i žene, kazao je kako je ovo jedna nova situacija: ''Na temelju osobnoga iskustva trenutačne Sinode, što se tiče sudjelovanja žena, ne vidim posebni problem u tome.''
Dodao je i to kako naše Crkve žive od žena, i Crkve u Bosni i Hercegovini i Crkve u Hrvatskoj, i to moramo priznati.
''To vidimo i doživljavamo i po iskustvu uvođenja u vjeru, po predaji vjere. Tko su prve odgojiteljice u vjeri? Od koga smo dobili prve upute u vjeri, prve molitve? Prve korake, iskustva uvođenja u slavlje liturgije u većini situacija dobivamo od žena, od naših majki, od naših baka. Prema tome, smatram da u pozadini nije dobro promišljen motiv stavljanja u pitanje odluke treba li nam ovakav način Sinode u kojemu se čuje i glas žena'', kazao je biskup Palić.
Na Sinodi sudjeluje i beogradski nadbiskup, mons. Ladislav Német, koji predstavlja Međunarodnu biskupsku konferenciju sv. Ćirila i Metoda. U razgovoru za Katholisch.de osvrnuo se i na neke osjetljive teme kada su u pitanju žene. Među ostalim, odgovorio je na pitanje o ređenju žena: ''I da i ne. Ne u službenim govorima. Ali, na kavi se razgovara o raznim stvarima – događa se i to.''
Na pitanje kako ocjenjuje raspoloženje u vezi sa 'ženskim pitanjem' u dvorani, odgovorio je kako je vrlo pozitivno da se o ženama govori više nego prije.
''Postoje mnoga pozitivna izvješća koja visoko vrednuju ulogu žena u mnogim područjima: u obitelji, u društvenom životu, u politici i u dobrotvornim aktivnostima. Svakako je također vrlo važno da se poveća uloga žena. U dvorani se govori o đakonatu žena. Ovo bi trebalo ozbiljno krenuti naprijed. Đakonat bi mogao biti otvoren svima, slično službama kao što su akoliti i lektori. Ovu službu poznajemo kao jednu od prvih iz Biblije i iz povijesti. Zašto se ne bismo vratili na to? To je tema koja se u Crkvi premalo spominje. Ali, ne govori se o tome posvuda. Radio sam kao misionar u različitim dijelovima svijeta i uloga žene nema svugdje isti značaj kao, primjerice, u zemljama njemačkoga govornog područja ili u Sjevernoj Americi'', kazao je nadbiskup Német.
Promjene koje je unio papa Franjo u strukturu sudionika Sinode, tj. kada je vjernicima laicima, među njima i ženama, dopustio sudjelovanje u odlučivanju o najvažnijim crkvenim pitanjima, mogu se smatrati revolucionarnim. Sve ovo bilo je nezamislivo do prije deset, dvadeset godina. Ovo su veliki koraci prema naprijed, međutim pitanje je što će donositi budućnost i kako će ove promjene prihvatiti neki budući papa. U svakom slučaju, ovom Sinodom pisala se povijest, barem kada je u pitanju uloga žena u Crkvi.
***Članak je dio niza ''Žene – ravnopravne ili podređene u Katoličkoj crkvi?'', a objavljen je u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva Agencije za elektroničke medije. Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i imena Autora.***
