[FOTO] Zajedništvo hrvatskih i slovenskih katolika

Mons. Alfonz Grojzdek, župnik Sv. Ivana Krstitelja u Krškom u Sloveniji, propovijedao je na misnom slavlju u srijedu, 18. rujna 2024. godine, u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu. Misno slavlje predslavio je mons. Antun Sente, ml., rektor Josipova svetišta, dok su pjevanje animirali članovi župnog zbora Sveti Josip pod ravnanjem s. Blandine Rakarić.

Na početku misnog slavlja mons. Sente kazao je kako ovim misnim slavljem, koje predslave dvojica svećenika, Slovenac i Hrvat, žele najaviti i pozvati hodočasnike na 9. susret katolika iz Slovenije i Hrvatske, koji će se održati 28. rujna 2024. u Svetvinčentu, na 11. godišnjicu beatifikacije bl. Miroslava Bulešića. Susret organiziraju: Zagrebačka nadbiskupija, Riječka nadbiskupija, Varaždinska biskupija, Koparska biskupija te domaćin, Porečka i Pulska biskupija. Geslo susreta: ''Moja osveta je oprost!'' poznata je misao bl. Miroslava Bulešića iz Duhovnog testamenta.

U prigodnoj homiliji Papin prelat Grojzdek između ostalog je kazao kako se Božja mudrost razlikuje od ondašnjeg poimanja Židova, a možda i današnjeg čovjeka. Božja mudrost poziva nas na izvrsnost, koja nas uči Kristovoj ljubavi. Zato smo danas došli na ovo misno slavlje da okrijepimo i ojačamo Božju ljubav u sebi. Crkva danas slavi Svetog Josipa Kupertinskog, koga je ta Kristova ljubav obuzela od djetinjstva, iako je bio nespretan, sav ranjen, smrdljiv, otpušten iz samostana, bio je zaljubljen u Boga. Njegove zadnje riječi bile su: "Duša moja ljubi!" I mi smo ljubljena djeca Božja, pozvani širiti Božju ljubav na mnoge načine. Sveti Josip činio je to bez riječi, ali ta je ljubav bila snažna, kao što ste to lijepo molili u pobožnosti svetom Josipu. I mi smo pozvani širiti Božju ljubav, a to možemo ostvariti i na susretu katolika Slovenaca i Hrvata kako bi se Božja ljubav ojačala u slovenskom i hrvatskom narodu. Zato molim na ovom misnom slavlju da Božja ljubav preuzme Slovence i Hrvate kako bismo išli Kristovim putem, putem jedinstva, a ne razdvajanja, kazao je slovenski prelat Grojzdek u svojoj homiliji.

Pri kraju misnog slavlja mons. Sente pojasnio je okupljenima da je mons. Grojzdeka upoznao prije trideset i pet godina, kada mu je kao župnik u Škofjoj Loki pomagao da, tijekom odsluženja vojnog roka, može sudjelovati na misnim slavljima. Bilo je to vrijeme kada je sudjelovanje na Misi moglo biti strogo kažnjeno. Nakon izvjesnog vremena njihovi su se životni putovi ponovno isprepleli te su na više načina surađivali. Mons. Sente poveo je svećenike Karlovačkog dekanata na hodočašće u Krško, dok je mons. Grojzdek doveo svoje župljane na hodočašće Svetom Josipu u Karlovac.

U svom obraćanju prelat Grojzdek kazao je kako je Slovenija nešto drukčija od Hrvatske. Naime, Slovenija je jedna od rijetkih zemalja koja nema Vjeronauka u školama. Rusija ima, Srbija ima, a Slovenija nema. Tako se ateizam kod nas produžava, a kako je kazao Ivan Pavao II. kada je bio u Sloveniji, neobuzdani liberalizam bit će teži od komunizma. Time nas je upozorio da ne očekujemo neke velike promjene. Kad sam danas došao k mons. Senteu i govorio mu o nekim poteškoćama, pokazao mi je križ. Križ je naša nada, naše ufanje. Primjećujemo da se naša omladina polako vraća Crkvi. Imamo nekoliko vjerskih škola u Ljubljani i Mariboru. Mladost se budi. No, obitelj je u krizi, ali primjećujemo susrete obitelji po cijeloj Sloveniji i živimo u nadi da će iz takvih obitelji doći nešto dobro. U Sloveniji je jaka propaganda koja promiče abortus, eutanaziju i LGBT ideologiju. Problem je i nedostatak duhovnih zvanja. Nekad smo u Sloveniji imali 260 bogoslova, a sada ih je svega 20. Pomažu redovnici svojim članovima. Mislim da je situacija u Hrvatskoj bolja. Takvo je stanje Crkve u Sloveniji.

Stoga se nadam i vjerujem da će ovaj susret prije svega biti zahvala vama Hrvatima za vašu velikodušnost i gostoljubivost, a zatim i vama, našim slovenskim susjedima. Uistinu je važno ostvarivati dijalog jer dijalog nas povezuje.

Ne mogu govoriti o globalnoj razini, ali mogu posvjedočiti o svom odnosu s vama Hrvatima. Mi Slovenci smo jako zahvalni što je tadašnji nadbiskup Stepinac pružio zaštitu našim slovenskim svećenicima za vrijeme Drugog svjetskog rata i nakon njega, kada su mnogi djelovali u vašim župama, uključujući i Karlovac. Nadalje, moja baka Tereza bila je izbjeglica tijekom Prvog svjetskog rata. Utočište je našla ovdje u blizini, u Ogulinu, odakle je pomagala članovima naše obitelji koji su ostali bez oca i majke. Možemo reći da su Hrvati pripomogli mojoj obitelji. Dok sam bio na odsluženju vojnog roka u Sarajevu, susreo sam Hrvata s kojim sam postao najbolji prijatelj jer me je spasio u jednoj teškoj situaciji. Sjećam se i jedne sestre milosrdnice koja je služila u uredu zagrebačkog nadbiskupa kao vratarica. Zahvaljujući njoj, upoznao sam kardinala Šepera, kardinala Kuharića i biskupa Škvorca, s kojima sam ostvario lijepo prijateljstvo, iako su oni bili biskupi, a ja običan župnik. Tijekom svog svećeničkog služenja u Sloveniji više sam puta surađivao s biskupima i nadbiskupima iz Splita, Zadra, Đakova i Dubrovnika. Kod mene u župi posljednje dvije godine života boravio je svećenik Đakovačke biskupije koji je imao određene poteškoće. Prilikom njegove sahrane biskup Ćiril Kos dao mi je svojevrsno priznanje rekavši da taj svećenik nije mogao djelovati u Đakovu, ali mogao je u Sloveniji. Kao znak zahvalnosti, biskup bi mi, kada bi prolazio kroz Sloveniju na putu za Rim, uvijek darovao nekoliko litara dobrog đakovačkog vina. Tijekom Domovinskog rata primili smo mnoge izbjeglice iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, među njima i jednu obitelj grkokatoličkog svećenika te generalnog vikara Sarajevske nadbiskupije. On je uredio da je jedne godine u mojoj župi krizmu podijelio kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup. Mogu zaključiti da smo uvijek imali jako lijepe odnose s Hrvatima. Posebno mi je drago što sam obnovio prijateljstvo s vašim mons. Senteom.

Zahvalivši mons. Grojzdeku na dolasku, mons. Sente još je jednom pozvao sve da hodočaste u Svetvinčenat na susret katolika iz Slovenije i Hrvatske te sudjeluju u programu koji će započeti u 10 sati, a nastavit će se svečanom Misom u 11 sati, na slovenskom i hrvatskom jeziku. Program će završiti zajedničkim ručkom svih sudionika i prigodnim glazbenim programom.

Popodne je predviđeno da hodočasnici, po slobodnom izboru, posjete Lanišće, mjesto mučeništva bl. Miroslava, ili Vodnjan, gdje se nalazi velika zbirka relikvija.