Franjo – papa mira

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je uputio apel papi Franji da djeluje kao posrednik u rusko-ukrajinskom sukobu. Ovo nije prvi put da se od pape Franje traži da bude posrednik ratom sukobljenim stranama. Sveti Otac ima iskustvo graditelja mostova mira. Tijekom devet godina svog pontifikata Franjo je stekao nadimak "papa mira". Više puta bio je kandidat za Nobelovu nagradu za mir.

Za vrijeme pontifikata argentinskog pape Sveta Stolica ponovno je dobila na važnosti kao igrač na svjetskoj političkoj sceni. Prema riječima glavnog vatikanskog diplomata, državnog tajnika Svete Stolice, kardinala Pietra Parolina, Vatikan više ne želi djelovati samo kao moralni autoritet, već i kao posrednik u sukobima. Njemačka katolička agencija KNA podsjetila je na brojne mirovne inicijative pape Franje tijekom njegova dosadašnjeg pontifikata.

1.  Godine 2013. ''Washington Post'' papu Franju proglasio je "papom mira". Zahvaljujući svojim inicijativama, Sveti Otac stekao je reputaciju neumornog pobornika mira. Njegov najveći uspjeh kao posrednika nedvojbeno je povijesno zbližavanje SAD-a i Kube. Franjo je, prema jednoglasnim tvrdnjama obiju strana, odigrao odlučujuću ulogu u uspjehu pregovora zahvaljujući svom inicijativnom pismu tadašnjim predsjednicima Baracku Obami i Raulu Castru.

2. Papa Franjo stekao je veliko poštovanje među muslimanima jer se oštro usprotivio vojnim napadima zapadnih zemalja protiv Bashara al-Assada u sirijskom sukobu. U rujnu 2013. milijuni katolika, ali i muslimana i pripadnika drugih kršćanskih denominacija, slijedili su njegov poziv na molitvu za mir u Siriji. Godine 2019. papa Franjo zajedno s velikim imamom Mohammedom al-Tayebom potpisao je ''Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život'', koji sadrži izvanredne – posebno u slučaju islamskih država – izjave o toleranciji i ljudskim pravima.

3. Bez presedana bio je njegov poziv upućen predsjedniku Izraela Shimonu Peresu i predsjedniku Palestine Mahmoudu Abbasu, da se mole za mir u lipnju 2014. Muslimani, židovi i kršćani molili su se za mir na Bliskom istoku u Vatikanu; odvojeno, ali jedni pored drugih. Taj molitveni susret bio je prepun simbolike, iako su ubrzo nakon toga u Gazi ponovno izbile borbe.

4. Papa Franjo svojim putovanjima također šalje znak mira. Njegovo prvo putovanje nakon preuzimanja dužnosti bilo je na Lampeduzu, mediteranski otok koji je postao simbol nevolje izbjeglica na vratima Europe. Godine 2016. i 2021. posjetio je izbjeglička skloništa na grčkom otoku Lezbosu.

5. Godine 2020. oporbene skupine, koje još nisu pristupile mirovnom sporazumu u Južnom Sudanu, potpisale su u Rimu, "bez ikakvih preduvjeta", deklaraciju o trajnom miru u ovoj zemlji zajedno s vladom i ostalim potpisnicima sporazuma iz 2018. Predstavnik ovih skupina, Pa'gan Amum Okiech, izjavio je da je to rezultat geste pape Franje, koji je u travnju 2019. kleknuo ispred zavađenih južnosudanskih političara i ljubio im noge, moleći za mir.

6. U Južnoj Koreji vodio je kampanju za pomirenje u podijeljenoj zemlji; u Šri Lanki, za dijalog između tamilske manjine i singalske većine; u građanskim ratom razorenoj Srednjoafričkoj Republici – za dijalog između kršćanstva i islama. Godine 2016. u Gruziji, Azerbajdžanu i Armeniji pozvao je na mirno rješavanje sukoba na Kavkazu.

Za papu Franju mir također znači i ''društveni mir''. Njegovo zalaganje za izbjeglice i kritika kapitalizmu neraskidivo su povezani s njegovom predanošću miru. Drugi element mira zaštita je okoliša, odnosno mir s prirodom. Ovo pitanje zauzelo je važno mjesto na dnevnom redu Skupštine Biskupske sinode za Amazoniju, koja je održana u Vatikanu krajem 2019. godine. Franjo je ranije spomenuo ljudske probleme poput klimatskih promjena i nestašice vode – najjasnije je to učinio u svojoj ekološkoj i socijalnoj enciklici ''Laudato si''' iz 2015. Uvijek iznova naglašava da je "vrijeme za proročko djelovanje".

Unatoč svojoj predanosti miru, papa Franjo nije nemilosrdni pacifist koji odbija korištenje sile iz humanitarnih razloga, čak i u ekstremnim situacijama. Što se tiče djelovanja Islamske Države, nije izričito isključio vojnu intervenciju. Papa je 2014. rekao: ''Ako postoji neopravdana agresija, mogu samo reći da je legitimno zaustaviti nepravednog agresora, ali bombardiranje i rat nisu rješenje. Ali, što onda?"

Krajem 2017., pozdravljajući sudionike međunarodne konferencije o UN-ovu sporazumu o nuklearnom oružju, posjedovanje takve vrste oružja nazvao je "nemoralnim", makar samo zbog mogućih katastrofalnih posljedica za ljude i okoliš. To je naišlo na prosvjede, također i katolika u SAD-u i Francuskoj.

Prije Papina putovanja u Japan u studenom 2019., predstavnici nuklearnih sila nekoliko puta pokušali su ublažiti njegov stav. Međutim, u govorima u Nagasakiju i Hirošimi, mjestima na koja su bačene američke atomske bombe 1945., Sveti Otac izjavio je da je korištenje nuklearne energije u ratne svrhe danas više nego ikada zločin. Naglasio je da je korištenje nuklearne energije u ratne svrhe nemoralno, kao što je nemoralno posjedovati nuklearno oružje, i zbog toga ćemo biti osuđeni.