Godine 1356. Koprivnica postala slobodan kraljevski grad
Inače, Koprivnica je dobila ime po istoimenom potoku koji se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 13. stoljeća.
Središte Podravine, grad Koprivnica, 4. studenoga 1356. godine dobio je povlastice slobodnog kraljevskog grada (lat. Kapruncha civitas libera regia) od hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i taj dan danas se obilježava kao Dan grada. Do tada je Koprivnica bila u posjedu velikaša Mikca Mihaljevića i njegovih sinova, piše Povijest.hr.
Dobivenim povlasticama dolazi do naglog uspona koprivničkog gradskog naselja. Naime, građani slobodnih kraljevskih gradova imali su pravo na izbor vlastitog sudca te pravo slobodne trgovine i održavanja sajmova što je rezultiralo pritjecanjem stanovništva te razvojem obrta i trgovine. Koprivnica je napredovala i zbog jačanja trgovinskog prometa uzduž podravske magistrale pod utjecajem napredovanja grada Varaždina. Pritom je Koprivnica imala prednost lokacije na transverzalnom odvojku prema jugu, tj. prema Zagrebu i dalje prema Jadranskom moru, ali i na sjever prema Ugarskoj.
U prvoj polovici 15. stoljeća grad ponovo prelazi u posjed vlastelina (zagrebački biskup, grofovi Celjski, Keglevići…) da bi 1547., odlukom Ferdinanda I. Habsburškog, ponovno došla pod izravnu kraljevsku vlast. Koprivnica je otad zadržala status slobodnog kraljevskog grada, a izgradnjom renesansne utvrde (u drugoj polovici 16. stoljeća) postaje središte generalata Slavonske vojne krajine.
Inače, Koprivnica je dobila ime po istoimenom potoku koji se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. Samo naselje prvi put spominje se 1272. godine u darovnici kralja Ladislava IV. Kumanca kaštelanu i vitezu koprivničke utvrde Bakaleru. Godine 1292. u Koprivnicu dolaze franjevci na poziv bana Henrika Gisingovca i podižu samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije.
