Juraj Habdelić – pisao je o važnosti morala u Hrvatskoj
Među njegovim su najpoznatijim djelima: 'Zercalo marijansko', 'Pervi otca našega Adama greh' i 'Dikcionar' – prvi kajkavski rječnik.
Na današnji dan 1678. godine umro je u Zagrebu isusovački svećenik Juraj Habdelić, znameniti hrvatski pisac i leksikograf. Juraj Habdelić rodio se u plemićkoj obitelji, u Starom Čiču, na području Turopolja. To se mjesto nalazi jugoistočno od Velike Gorice i u neposrednoj blizini Vukovine, naselja poznatog po proštenjarskoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije.
Tijekom Habdelićeva života (od 1609. do 1678.) u Hrvatskoj su službovali banovi Toma Erdödy (pobjednik nad Osmanlijama kod Siska), Benedikt Thuroczy, Nikola IX. Frankopan, Juraj V. Zrinski, Žigmund Erdödy, Ivan III. Drašković, Nikola VII. Zrinski i Petar Zrinski. Posljednji je postao osobito poznat kao organizator Zrinsko-frankopanske urote, a smaknut je 1671. godine zajedno s Franom Krstom Frankopanom.
U trenutku smaknuća Zrinskog i Frankopana bio je Habdelić u ranim 60-im godinama svog života. Zanimljivo je da on tu urotu nije podržavao. Habdelić je pisao religiozna i poučna djela koja su naglašavala važnost morala. Među njegovim su najpoznatijim djelima 'Zercalo marijansko', 'Pervi otca našega Adama greh' i 'Dikcionar' – prvi kajkavski rječnik. Habdelić je preminuo sedam godina nakon smaknuća Zrinskog i Frankopana, upravo na današnji dan 1678. godine. U trenutku smrti bio je u 70. godini života.
