Kardinalov (Königov) zavoj
Narod ga je tako prozvao jer je na njemu tešku prometnu nesreću doživio poglavar Katoličke crkve u Austriji, kardinal Franz König.
Kardinalov zavoj
Ako ste odlučili starom cestom krenuti iz Varaždina za Zagreb, morate proći kroz Novi Marof. Kad prođete Češljaš i savladate oštri desni zavoj, ukazat će vam se živopisno Presečno, malo selo uz rijeku Bednju i most koji morate prijeći. S lijeve strane mosta pogled će vam privući tvornica staklene vune. Nekada se zvala ''Termika'', a danas se zove ''Knauf Insulation''. Nakon što prijeđete tvorničku prugu, naići ćete na dupli ''S'' zavoj koji je starijim žiteljima poznatiji kao ''Kardinalov (Königov) zavoj''. Narod ga je tako prozvao jer je na njemu tešku prometnu nesreću doživio poglavar Katoličke crkve u Austriji, kardinal Franz König.
Sprovod Alojzija Stepinca
Nakon što su prenoćili u Grazu, austrijski kardinal Franz König i njegov ceremonijalni časnik Helmut Krätzl krenuli su 13. veljače 1960. godine, u sedam ujutro, u službenoj limuzini (reg. oznake "W 25") u smjeru Zagreba kako bi stigli na vrijeme na Misu za pokojnog hrvatskog nadbiskupa Alojzija Stepinca koji je umro tri dana ranije u rodnom Krašiću. Kardinal Franz König bio je prvi visoko pozicionirani zapadni svećenik kojem je bio dopušten ulazak u komunističku Jugoslaviju. Gusta magla i led cijelo vrijeme puta ometali su putovanje, ali vozač Martin Stadler trudio se da stignu na vrijeme. Martin je bio izuzetno vješt vozač, u službi Bečkog ordinarijata od 1933. godine. Do Zagreba je izabrao doći preko Ptuja i Varaždina. Procijenio je da će tom boljom cestom stići prije, bez obzira na to što je put bio 14 kilometara duži. Nadomak Novog Marofa vozač je htio preteći biciklista, ali previdio je hladnjaču Centrošpeda koja mu je dolazila u susret. Teški se mercedes zabio u kamion brzinom od 90 kilometara na sat. Skliska i djelomično zaleđena cesta bila je fatalna za vozača Martina Stadlera koji je poginuo, dok su dvojica svećenika na stražnjem sjedalu ostala ležati bez svijesti u olupini. Na nesreću je slučajno naišao ambulantni liječnik koji im je odmah pružio prvu pomoć. Ozlijeđeni su potom u dva zaustavljena osobna automobila prebačeni u varaždinsku bolnicu. Kardinal i časnik Helmut Krätzl bili su u besvjesnom stanju. U prvim izvještajima govorilo se o teškim ozljedama lubanje, a za Helmuta Krätzla, koji će kasnije postati bečki pomoćni biskup, bilo je prilično sigurno da ne će preživjeti dan. U varaždinskoj bolnici isprva nisu znali tko su žrtve nesreće. Zbog crkvenih mantija iz susjednog kapucinskog samostana doveden je otac gvardijan koji je dvojici teško ozlijeđenih svećenika podijelio sakrament Bolesničkog pomazanja.
Austrija u šoku
Vijest o teškoj prometnoj nesreći u kojoj je stradao austrijski poglavar Crkve, ubrzo se je proširila zapadnim svijetom. Odmah po primitku vijesti, kardinalov osobni liječnik, Herbert Kraus, vojnim je helikopterom iz Beča odletio u Spielfeld, odakle ga je automobil biskupije Graz odvezao u Varaždin. Unatoč tomu što su kardinal König i ceremonijalist Krätzl u Varaždinu imali vrhunski tretman, po njih je, nakon tjedan dana, došao helikopter kojim su prebačeni u Beč. Borbu varaždinskih liječnika za njihov život pratili su svi svjetski mediji iz dana u dan. Bila je to prava senzacija, pogotovo stoga što je kardinal König svoje ozdravljenje pripisao blaženom Alojziju Stepincu, koji ga je, po njegovim riječima, u bolnici prizvao k svijesti. U bečkoj bolnici zadržali su se puna tri mjeseca.
Nakon što se oporavio, kardinal König nije zaboravio Varaždin niti svesrdnu pomoć osoblja varaždinske bolnice. Poznati varaždinski kirurg, dr. med. univ. Branko Vahtarić, zbog iznimnog angažmana pri liječenju kardinala nagrađen je visokim austrijskim odlikovanjem, a stekao je i naslov viteza papinskog reda svetog Grgura Velikog (Ordo Sancti Gregorii Magni).
Zahvala varaždinskim kirurzima i osoblju bolnice nije bila jedini znak dubokog poštovanja kardinala Franza Königa. Kao znak zahvale Varaždinu za pruženu pomoć, njegu i gostoprimstvo dvojici uglednih austrijskih katoličkih svećenika, postavljena je spomen-ploča koja krasi zid velebne bečke katedrale svetog Stjepana (Stephansdom).
