Mrežno volontiranje – novi oblik volontiranja potaknut koronakrizom

Volonterski centar Zagreb (VCZ) organizacija je civilnog društva koja se od 1996. godine bavi razvojem i promicanjem volonterstva. VCZ razvija skupina (za)uvijek mladih članica Upravnog odbora i izvršnog tima, uz nezamjenjivu pomoć redovnih članova VCZ-a i dugoročnih volontera iz inozemstva, na čiju se pomoć u ostvarivanju svojih programa oslanjaju. Postav ureda čini tim od pet žena koje kreiraju, vode i provode programe uz upravljačku podršku i usmjeravanje članica Upravnog odbora udruge. Nezamjenjivu pomoć dobivaju od dvadesetak redovnih članova i najbližih volontera koji, uz to što osiguravaju otvorenost VCZ-a i povezanost sa zajednicom, podižu kvalitetu provedbe programa i izgrađuju vlastite kompetencije i talente. U njihovoj bazi podataka trenutačno je registrirano više od 18 000 volontera, a broj korisnika raste iz dana u dan. Mrežna baza podataka pokrenuta je u prosincu 2008., a uz volontere broji i više od 700 organizatora volontiranja.

S Dunjom Hafner, koordinatoricom promotivnih aktivnosti Volonterskog centra Zagreb, razgovarali smo o radu udruge za vrijeme koronakrize, karantene i potresa u Gradu Zagrebu proljetos.

Volonteri VCZ-a u razdoblju trajanja mjera Stožera civilne zaštite (sredina ožujka), pa sve do sredine svibnja, radili su od kuće.

– U tom razdoblju nismo bili u mogućnosti raditi uživo s korisnicima, ali promjene u načinu rada uslijedile su sasvim prirodno, jer tada je novonastala kriza ostavila velik broj ugroženih građana čije su osnovne životne potrebe ostale neadresirane, dok se s druge strane počeo javljati još veći broj građana koji su u krizi osjetili da žele i mogu pomoći drugima. Tako smo postali svojevrsna točka informiranja i povezivanja, te smo u suradnji s različitim udrugama civilnog društva, državnim institucijama i neformalnim građanskim inicijativama radili na koordinaciji volontera i različitih vrsta podrške ugroženim građanima. Tako da nije bilo vremena za prilagodbu, tih nam je nekoliko mjeseci proletjelo – počinje nam govoriti Dunja.

Kad je na snazi bilo potpuno zatvaranje, u Volonterski centar Zagreb javljalo se više volontera nego prije. Građani su pokazali empatiju i solidarnost s onima koji su zbog epidemiološke situacije i uvedenih mjera postali ozbiljno ugroženi.

– Tomu svjedoče i brojne neformalne građanske inicijative koje su na brz i djelotvoran način uočile kakve su vrste pomoći građanima potrebne, i samostalno su se organizirale u njihovu rješavanju. Danas, kad više nismo u potpunoj zatvorenosti, ali živimo i radimo u okviru mjera koje onemogućavaju fizički kontakt i okupljanja, organizacije civilnog društva i javne ustanove, kao neprofitne pravne osobe koje s volonterima najviše rade, onemogućene su nastaviti raditi s volonterima na razini usporedivoj s vremenom prije ožujka ove godine. A čim se potreba za volonterima smanjuje, smanjuje se i ukupni broj volontera koji se prijavljuje na volonterske aktivnosti putem naših kanala. Ipak, određene situacije poput vrlo intenzivnog i brzog prijavljivanja volontera na neke od projekata sugeriraju nam da građani žele volontirati, traže prilike, i sigurno će odgovoriti na sve potrebe zajednice – objašnjava Dunja Hafner.

Panika i strah nisu pokolebali dobre ljude da svoje sposobnosti daju na raspolaganje potrebitima, a način volontiranja promijenio se, pokrenuti su neki novi kanali komunikacije kojima je pomoć pristizala potrebitima.

– I dalje postoji jaka želja građana za volontiranjem; volonteri se u velikom broju prijavljuju na projekte na našoj mrežnoj volonterskoj burzi. Poprilično se traže volonteri za različite manifestacije, festivale i događanja, jer takvih je događanja proteklih mjeseci bilo puno, odgađani su za vrijemepotpunog zatvaranja. Organizatori volontiranja izričito paze na mjere i u pozivima jasno opisuju koje će se mjere poduzeti i što će osigurati kako bi volonterima omogućili volontiranje u epidemiološkim okolnostima. Objavljuju se i volonterski projekti u kojima se traže volonteri koji bi korisnicima pomagali, ali u manjoj mjeri, i tu epidemiološke mjere donekle ograničavaju volontiranje. Pokušava se volontirati mrežno i na daljinu, poput Zoom podrške u učenju, telefonske podrške korisnicima domova za starije itd. Ukratko, odaziva na volonterske akcije i dalje ima – ističe naša sugovornica.

Kao i sve građane glavnog grada, njih je zatekao zagrebački potres, no i na takvu krizu znali su odgovoriti.

– To je bila kriza na već postojeću krizu, ali su kao i kod koronakrize građani pokazali veliko srce i hrabrost. VCZ brzo je reagirao i ispunio ulogu koju i inače ima u nešto drukčijem i hitnijem obliku, informiranjem i spajanjem različitih organizacija i inicijativa s građanima – pojašnjava koordinatorica promotivnih aktivnosti VCZ-a.

Spomenute krize još jednom su dokazale koliko je velika uloga humanitarnih i volonterskih udruga.

– Postojanje VCZ-a, kao i drugih neprofitnih udruga i inicijativa znatno je olakšalo situaciju u kojoj smo se kao društvo prvi put našli. No, ne treba zaboraviti ni doprinos samih građana koji su reagirali te brzo i odlučno pomogli građanima kojima je pomoć bila potrebna – naglašava Dunja.

Ova godina bila je posebno izazovna i teška u mnogočemu. Mnoge su se volonterske aktivnosti zaustavile, no brojni su organizatori volontiranja, kao i sami volonteri pokazali da gdje ima volje, ima i načina. Aktivnosti su se prilagodile, mnoge su prebačene u mrežno okruženje, a udruge, organizacije, inicijative i sami građani i dalje su tu jedni za druge, a to je najvažnije, zaključuje naša sugovornica.

* Članak je dio projekta: 'Međugeneracijska povezanost i solidarnost, a objavljen je sklopu Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama Agencije za elektroničke medije.