Na današnji dan rođen je sveti Augustin

Jedan od najznamenitijih latinskih crkvenih otaca i veliki kršćanski crkveni učitelj, sveti Augustin, rođen je 13. studenog 354. godine. Izvorni oblik njegova imena bio je Aurelije Augustin (lat. Aurelius Augustinus), a rodio se u gradu Tagasti, u rimskoj pokrajini Numidija, u sjevernoj Africi, piše povijest.hr.

Nekoć je sjeverna Afrika pripadala najnaprednijim područjima Rimskog Carstva, a bila je i njegova žitnica. Sv. Augustin živio je u doba posljednjih ostataka moći nekad velikog Rimskog Carstva. Naime, upravo u njegovo vrijeme vladao je rimski car Teodozije, posljednji vladar čitavog Rimskog Carstva, tj. njegova istočnog i zapadnog dijela (nakon što su Teodozijevi sinovi Arkadije i Honorije podijelili naslijeđeno carstvo, ono više nikad nije ujedinjeno).

Potaknut propovijedima milanskoga biskupa Ambrozija, rasplet svojih unutrašnjih dilema nalazi u kršćanstvu te se sa 33 godine krsti u Milanu (u uskrsnoj noći 24/25. travnja 387.). Preobraćeni Augustin vraća se u Afriku, rasprodaje cijelo svoje imanje, a novac daje siromasima. Nakon 3 godine redovničkoga života zaređen je 391. u Hiponu za svećenika, a 396. postao je biskup tog grada.

Cijelim svojim učenjem Augustin je naglašavao potrebu preobraćenja kao temeljnu poruku Evanđelja. Postao je glasovit po svojoj jasnoći i nauku. U Augustinovoj filozofiji Bog ima središnje mjesto, On je uzrok i svrha svega, svemoguć je, premudar i predobar. Sve dobro potječe od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra. Zastupao je voluntarističko gledište prema kojem je bitna čovjekova volja koja je slobodna i neovisna o razumu i svijesti. Također, Bog stvara svijet odlukom svoje volje. Svoje teološko naučavanje Augustin zasniva na autoritetu Pisma, predaje i Crkve te na sposobnosti ljudskog razuma da shvati istinu, da je izrazi i brani od napada. Osnovne su teološke teme kojima se Augustin bavio pitanja o Trojstvu, kristologiji, mariologiji, istočnome grijehu i milosti.

Kao filozof i teolog Augustin je napisao više od 90 djela, a u nekoliko idućih stoljeća on će biti osnovni autoritet u filozofiji i teologiji. U srednjem vijeku, na temelju njegova djela 'O državi Božjoj', rješavat će se dvojba između duhovne i svjetovne vlasti. Ostala poznata djela su mu: 'O kršćanskome nauku', 'O Trojstvu', 'Poučavanje neupućenih', 'Ispovijesti' i mnoga druga.

Augustin je umro u 76. godini, u svom biskupskom sjedištu, u Hiponu. U trenutku njegove smrti Vandali su opsjedali Hipon, no prekinuli su opsadu ubrzo nakon što je on preminuo.