Povijest papinskih putovanja: Od zatvorenika Vatikana do svjetskih hodočasnika
Papa Pavao VI. bio je pionir u modernim papinskim putovanjima.
Kroz stoljeća, papinska putovanja izvan Rima bila su rijetkost, često uvjetovana političkim pritiscima, prisilama ili posebnim okolnostima. Tek u novije svjedočimo projnim putovanjima koje ostvaruju poglavari Katoličke crkve. U ranom srednjem vijeku, rijetki su pape putovali izvan Rima. Trojica njih – Vigilije (547.), Agatho (680.) i Konstantin (710.) – posjetili su Carigrad. Papa Martin I. je pak bio otet u Carigradu 653. i doveden na suđenje. Velika prekretnica bilo je putovanje pape Stjepana II. 752. godine. On je bio prvi papa koji je prešao preko Alpa da bi okrunio Pipina Malog – čin koji je snažno utjecao na srednjovjekovnu povijest Europe. Tek mnogo kasnije, papa Pio VII. je 1804. prešao Alpe kako bi nazočio krunidbi Napoleona.
Boravak papa izvan Rima i Avignonsko papinstvo
Tijekom 13. stoljeća pape su povremeno boravile u gradovima poput Viterba, Orvieta i Perugie, a od 1309. do 1378. trajalo je tzv. Avignonsko papinstvo, kada su pape boravile u Francuskoj. To razdoblje obilježilo je pomicanje središta katoličke vlasti i utjecaja daleko od Rima.
Izgnanstva i politički pritisci u 18. i 19. stoljeću
Papa Pio VI. (1775.–1799.) bio je prisiljen napustiti Rim 1798. nakon napoleonske invazije i odveden je u izgnanstvo u francuski Valence, gdje je i umro. Njegov nasljednik Pio VII. bio je zatvoren u Parizu, gdje je 1804. prisustvovao Napoleonovoj krunidbi. Ta su putovanja bila više političke nego pastoralne naravi, obilježena pritiscima i zarobljeništvom. Nakon ukidanja Papinske Države 1870. pape su uglavnom ostajale u Vatikanu, a Pio IX. sebe je nazvao „zatvorenikom Vatikana“ u znak protesta zbog talijanskog osvajanja Rima.
Prekretnica Drugog vatikanskog koncila i papa Pavao VI.
Velika promjena dogodila se nakon Drugog vatikanskog koncila (1962.–1965.), kada je Crkva postala otvorenija prema svijetu. Papa Pavao VI. bio je pionir u modernim papinskim putovanjima. Godine 1964. postao je prvi papa u novijoj povijesti koji je napustio Italiju posjetivši Svetu Zemlju (Izrael i Jordan). Njegova devet inozemnih putovanja bila su skromna, ali snažno simbolična, noseći poruke mira i pomirenja u doba Hladnog rata.
Ivan Pavao II. – papa hodočasnik
Papa Ivan Pavao II. postavio je nove standarde papinskih putovanja. Tijekom svojih 27 godina pontifikata posjetio je nevjerojatnih 129 zemalja i ostvario 104 međunarodna putovanja, prešavši preko 1,16 milijuna kilometara – daleko više nego bilo koji drugi papa ili državni vođa u povijesti. Njegove posjete često su bile popraćene masovnim okupljanjima vjernika i snažnim porukama nade, slobode i ljudskog dostojanstva. Njegov povratak u rodnu Poljsku 1979. smatra se ključnim događajem u padu komunizma u Istočnoj Europi. Posjetio je i Hrvatsku tri puta (1994., 1998. i 2003.), te Bosnu i Hercegovinu, ostavivši dubok trag.
Benedikt XVI. - fokus na europski identitet
Papa Benedikt XVI. ostvario je 25 međunarodnih putovanja te posjetio isto toliko zemalja. Naglasak je stavljao na očuvanje kršćanskog identiteta Europe te na dijalog s islamom, posebno nakon kontroverznog govora u Regensburgu (2006.). Posjetio je i Hrvatsku 2011. godine, ističući važnost kršćanskih korijena u Europi.
Papa Franjo – odlazak na periferije
Izabran 2013. kao prvi papa iz Latinske Amerike, papa Franjo nastavio je tradiciju papinskih putovanja s posebnim naglaskom na siromašne i marginalizirane. Do danas je posjetio 66 zemalja tijekom 47 međunarodnih putovanja. Njegov posjet Filipinima 2015. godine okupio je između 6 i 7 milijuna ljudi, što je najmasovniji skup u povijesti papinskih putovanja. Prvi je papa koji je kročio u Mongoliju, Južni Sudan, Irak, Sjevernu Makedoniju, Mjanmar, Bahrein i Ujedinjene Arapske Emirate. Franjo putuje kao „papa na periferijama“, donoseći poruke milosrđa, pravde, ekologije i dijaloga u krizna i zabačena područja svijeta.
