Prije 102 godine Hrvatska prekinula državnopravne veze s Austro-Ugarskom

Pred kraj Prvog svjetskog rata Hrvatski je sabor na zasjedanju 29. listopada 1918. godine donio povijesnu oluku o raskidanju svih državnopravnih veza s Austro-Ugarskom Monarhijom. Sjednicu Sabora tog dana vodio je dr. Bogdan Medaković, a prisustvovao joj je i ban Antun pl. Mihalovich, piše povijest.hr.

Nakon kratke rasprave donesena je jednoglana odluka da se: 'raskidaju sve državnopravne veze hrvatskih zemalja sa Austrijom i Ugarskom. Dalmacija, Hrvatska i Slavonija s Rijekom proglašuju se nezavisnom državom prema Austriji i Ugarskoj koja s ostalim južnoslavenskim zemljama dotad pod vlašću Austro-Ugarske Monarhije stupa u zajedničku državu Slovenaca, Hrvata i Srba'.

Ovim zaključcima prestali su državnopravni odnosi između Hrvatske i Ugarske, uspostavljeni još 1102. godine, kao i državnopravni odnosi s Austrijom, uspostavljeni 1527. godine. Nadalje, naglašava se spremnost pristupanja u zajedničku državu s kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom. Sastavljena je i pokrajinska vlada za Hrvatsku i Slavoniju na čelu s dotadašnjim banom Antunom Mihalovichem koji se stavio na raspolaganje Narodnom vijeću. Ove zaključke prihvaćaju i ostali južnoslavenski poltičari iz Monarhije te se 29. listopada uzima kao datum osnutka Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Novoosnovana država obuhvaćala je Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Istru, Rijeku, Trst, slovenske zemlje (Korušku, Kranjsku, Štajersku, Gorišku i Gradišku), Bosnu i Hercegovinu te Vojvodinu (Baranja, Banat i Bačka). Kao najviša vlast ističe se Predsjednišvo Narodnog vijeća u Zagrebu kojem su podređene pokrajinske vlade u Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Splitu i Novom Sadu.

Narodno je vijeće 31. listopada poslalo notu predstavnicima Antante i srpskoj vladi o uspostavljanju nove države i namjeru o ujedinjenju, a za svog vanjskog predstavnika ovlastila je Jugoslavenski odbor koji je djelovao u emigraciji.