Prije 154 godine u Zagrebu podignut kip banu Jelačiću

Spomenik banu Josipu Jelačiću, sedam godina nakon njegove smrti, svečano je otkriven na glavnom zagrebačkom trgu 16. prosinca 1866., piše Povijest.hr.

Dogodilo se to samo sedam godina nakon banove smrti. Kip prikazuje Jelačića na konju sa sabljom u ispruženoj desnoj ruci okrenutoj prema sjeveru, odnosno Mađarskoj. Prema legendi, taj položaj označavao je tada raširen stav otpora prema Mađarima, što nije točno. Kip je postavljen u skladu s tadašnjim izgledom glavnog trga.

Još za banova života (1848.) zagrebačko Gradsko poglavarstvo promijenilo je naziv najvećeg donjogradskog trga Harmica u Jelačićev trg, a 1854. pokrenuta je inicijativa za podizanje spomenika. Odbor za podizanje spomenika osnovan je 1860., a novac je prikupljen dobrovoljnim prilozima. Treba napomenuti da su u to doba trajali pregovori između Habsburgovaca i Mađara o preustroju Monarhije, a ovi potonji smatrali su Jelačića glavnim krivcem za neuspjeh svoje revolucije 1848. godine. Zbog toga ni jedna od navedenih strana nije blagonaklono gledala na podizanje spomenika banu. No, unatoč svim teškoćama, osobito onima financijskima, spomenik je dovršen i postavljen na istoimenom zagrebačkom trgu.

Kip je djelo Antona Dominika Fernkorna, poznatog bečkog kipara koji je izradio i kip sv. Jurja koji ubija zmaja (danas smješten pokraj zgrade HNK-a), te kip Blažene Djevice Marije iznad fontane pred katedralom. Svečanost otkrivanja spomenika banu Jelačiću zabilježena je na fotografiji Franje Pommera, koja se smatra prvom reportažnom fotografijom u hrvatskoj povijesti. Oko spomenika sljedeće je godine podignuta željezna ograda na čijim su uglovima postavljena četiri plinska rasvjetna stupa.

Banov kip komunisti su uklonili i rastavili pod okriljem noći 1947. godine. Od potpune propasti spomenik je spasio dr. Antun Bauer, koji je njegove dijelove čuvao u podrumu zagrebačke Gliptoteke, čiji je ravnatelj bio. Kip je ponovno vraćen na Trg 1990. godine, ali sada okrenut prema jugu.