Prije gotovo 1500 godina posvećena Aja Sofija ili crkva Svete Mudrosti
Aja Sofija bila je katedralna crkva carigradskih patrijarha sve do osmanskog osvajanja 1453. godine.
Na današnji dan 537. godine posvećena je znamenita crkva Aja Sofija u Carigradu. Njezino ime dolazi od grčkog naziva Ἁγία Σοφία', što u prijevodu znači Sveta Mudrost, a odnosi se na Isusa Krista kao Božju Mudrost, prisjeća se Povijest.hr.
Aja Sofija sagrađena je u doba znamenitog cara Justinijana, bizantskog vladara koji je uspio povratiti velik dio teritorija nekadašnjeg Zapadnog Rimskog Carstva, uključujući Italiju i dio Hispanije. Justinijanovo carstvo na neki je način oživljavalo tradiciju nekadašnje veličine Rimskog Carstva.
Osobito je zanimljivo da je Aja Sofija bila najveća crkvena građevina na svijetu tijekom otprilike 1000 godina. Turci Osmanlije osvojili su 1453. godine Carigrad, pa su Aju Sofiju pretvorili u džamiju. U doba turskog predsjednika Mustafe Kemala Atatürka Aja Sofija je pretvorena u muzej, a takvo je stanje ostalo do danas. Pokraj crkve nalazi se grob Konstantina Velikog.
Crkva Aja Sofija posvećena je na današnji dan, u prisutnosti cara Justinijana i carigradskog patrijarha Mene (Menasa). Aja Sofija funkcionirala je sve do osmanskog osvajanja 1453. godine, kao katedralna crkva carigradskih patrijarha (osim između 1204. i 1261. godine, kad je bila pretvorena u katoličku katedralu za vrijeme Latinskog Carstva). U njoj su se održavale bizantske carske krunidbe, a održano je i nekoliko koncila. Što se tiče arhitekture, Aja Sofija je prva crkva na svijetu u kojoj velika kupola stoji na sferičnim trokutima (pandantivima) i time postaje primjer za mnoge bizantske crkve.
