Redovništvo – primjer uvažavanja žena
Možda nekima ove brojke ne će puno značiti, ali iz svega navedenog može se zaključiti kako među redovništvom, barem na području Hrvatske, žene nisu niti podređene niti diskriminirane.
Za predsjednicu Hrvatske redovničke konferencije, odnosno za glavnu predstavnicu svih redovnika i redovnica, izabrana je žena. Riječ je o s. Lidiji Bernardici Matijević, provincijskoj poglavarici Školskih sestara franjevki Krista Kralja Provincije Presvetog Srca Isusova sa sjedištem u Splitu. Tako je odlučeno na dvodnevnoj izbornoj skupštini koja je okupila 50-ak redovničkih poglavara i poglavarica družbi i zajednica Bogu posvećenih osoba koje djeluju na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Redovnici su tijekom povijesti često bili progresivna snaga u Crkvi; pomicali su brojne granice, otvarali su teme koje drugi nisu, bavili su se poslovima koje drugi nisu željeli ili za njih nisu imali dovoljno hrabrosti. Tako je bilo i ovoga puta. Na čelu svoje zajednice izabrali su jednu ženu. Ovo je najsvježiji primjer kako se Crkva, posebno poticajom i primjerom samog pape Franje, otvara ženama koje se izabiru na istaknute funkcije, odnosno službe u hijerarhiji Crkve.
Osim predsjednice, izabrani su još i potpredsjednik, fra Miljenko Hontić, provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, te ostali članovi Vijeća. Među njima su i s. M. Jelena Ikić, vrhovna poglavarica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog; s. Samuela Markanović, provincijska poglavarica Marijinih sestara Čudotvorne medaljice; fra Milan Krišto, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i p. Sebastian Šujević, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove.
Od šest članova Vijeća Hrvatske redovničke konferencije tri su žene, tri muškarca, što svjedoči tomu kako je pažnja pridana i ravnopravnosti, što u ovom vremenu nije zanemarivo.
Nova predsjednika, s. Lidija Bernardica Matijević, u svom uvodnom govoru kazala je kako ''Bogu posvećene osobe mogu dati odgovor na društvene probleme i izazove samo ako dobro poznaju problematiku i ako su prisutni u svijetu. Poznavanje problematike današnjega društva općenito ili u Hrvatskoj postavlja zadaće kojima ćemo se baviti. Moramo uzeti u obzir i pitanje svih struka koje trebamo – to su u prvom redu psihologija, sociologija i sve vrste društvenog komuniciranja''.
Upravo su žene te koje po svojoj intuiciji i karakteristikama mogu dobro prepoznati potrebe društva te biti snaga Crkve kojom će se čitati znakovi vremena današnjeg svijeta i odgovarati na njih, a to nije nimalo lako.
Prema službenim podatcima Katoličke crkve s kraja 2021. godine, u Hrvatskoj djeluje 2958 redovnica te 805 redovnika. Po ovome možemo zaključiti da je od ukupnog broja redovnika i redovnica u našoj zemlji nešto malo manje od 80 % redovnica, tj. žena. Sličan je i omjer muških i ženskih zajednica. Zbog svega ovoga ne čudi što je na čelnu poziciju izabrana upravo žena.
U sklopu Hrvatske redovničke konferencije djeluje šest različitih povjerenstava (Povjerenstvo za predškolski odgoj u ustanovama koje vode redovničke ustanove, Povjerenstvo za trajnu formaciju redovnika i redovnica, Povjerenstvo za početnu formaciju redovnika i redovnica, Povjerenstvo za medicinske sestre članice redovničkih ustanova, Povjerenstvo za sredstva društvenog komuniciranja i izdavačku djelatnost, Povjerenstvo za promicanje duhovnih zvanja).
Tri povjerenstva vode redovnici, a preostala tri redovnice. Također, svako povjerenstvo ima članove. Kad se analizira struktura članova Vijeća, dolazi se do toga da od ukupno 30 članova, 22 su redovnice, a svega 8 redovnika. Preciznije, ¾ čine žene, što je približno omjeru ukupnog broja redovnika u Hrvatskoj.
Možda nekima ove brojke ne će puno značiti, ali iz svega navedenog može se zaključiti kako među redovništvom, barem na području Hrvatske, žene nisu niti podređene niti diskriminirane. Dapače, može se reći kako ni u kojem smislu nisu diskriminirane, već su zastupljene na svim važnim službama. Svima onima koji kritiziraju Crkvu ističući podređenost i drugotnost žena, rad Hrvatske redovničke konferencije te brojnost žena u strukturama te važne institucije, ovo je najbolji dokaz da nisu u pravu. Zasigurno, bit će zanimljivo vidjeti što donosi budućnost, posebno kada je u pitanju afirmacija redovnica u strukturama Katoličke crkve. Stoga, kada se sve skupa zbroji i oduzme, možemo reći kako od redovnica možemo i u budućnosti puno toga očekivati.
***Članak je dio niza ''Žene – ravnopravne ili podređene u Katoličkoj crkvi?'', a objavljen je u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva Agencije za elektroničke medije. Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i imena Autora.***
