Sveti Klement Ohridski
Sveti Klement Ohridski bio je srednjovjekovni teolog, porijeklom najvjerovatnije iz jugozapadne Makedonije. On je bio učenik poznatih osnivača slavenske pismenosti, svetih apostola Ćirila i Metoda.
Još za života svetih Ćirila i Metoda njemački knezovi i biskupi bili su protiv slavenskog bogoslužja. Nakon Metodove smrti 885. njihovi učenici u Velikoj Moravskoj izloženi su napadima njemačkog svećenstva, te su prognani iz Moravske. Sveti Klement, zajedno sa svojim drugovima: Gorazdom, Naumom, Savom i Angelarijem, preko Save i Dunava dospio je pod okrilje bugarskog cara Borisa I. kojega privodi na kršćanstvo.
Po nalogu bugarskog cara Borisa I. otišao je u Ohrid te osnovao samostan 886. koji je bio poznat kao Prva slavenska univerza, iz koje je izišlo 3500 monaha osposobljenih pisati glagoljicu. Neki od monaha dobili su i svećenički red te postali gorljivi evangelizatori. Borisov drugi nasljednik Šimun podupire misionarski rad te svetog Klementa imenuje 893. ''prvim biskupom bugarskog jezika'', stavljajući ga na čelo biskupije Belike. No, Klementove misli često se vraćaju na Ohrid, koji često posjećuje. Ostarjevši, želi se povući upravo onamo. No, to nije bilo moguće, poglavarov ga glas i dalje želi za biskupa u Beliki.
Umro je u Ohridu 27. srpnja 916., a sahranjen je u ckrvi koju je sam podigao u čast svetom Pantelejmonu. Klementov grob u Ohridu postao je mjestom pučkog čašćenja. Sveti Kliment poznat je po tome što je izmislio pismo ćirilicu, na osnovu grčke abecede, prilagodivši ju slavenskim glasovima. Sveti Klement za svog života napisao je oko 42 djela vjerskog sadržaja, među kojima su najpoznatija ''Žitije sv. Metoda'' i ''Pohvala slavenskim učiteljima Ćirilu i Metodu''. Uz svetog Klementa kao evangelizatore časte se njegovi suradnici, također učenici svetih Ćirila i Metoda: sveti Nahum, Saba, Gorazd i Angelarije.
