Svetkovina sv. Josipa 'pada' na korizmeni petak: trebamo li postiti?

U Katoličkoj Crkvi vrijeme korizme pokorničko je vrijeme. Među vjerničkim pukom uglavnom je poznato kao vrijeme odricanja. U razdoblju od 40 dana vjernici su pozvani suzdržavati se od slavlja kako bi se dublje pripremili za proslavu vazmenog otajstva, odnosno za Uskrs.

Zakonikom kanonskog prava Katolička Crkva odredila je pokorničke dane i vremena, a to su svaki petak u godini i korizmeno vrijeme (1250). Te dane i vremena vjernici su pozvani da na 'osobit način posvete molitvi, izvršuju djela pobožnosti i dobrotvornosti, da se odreknu sebe, vjernije izvršuju svoje obveze i da obdržavaju osobito post i nemrs, prema odredbi kanona' (1249). No, Zakonik također napominje da svaka biskupska konferencija može pobliže odrediti post i molitvu za svoje područje (1253).

S druge strane, katolički su vjernici pozvani slaviti slavlja Crkve. Stoga nedjelja nikad nije dan posta i pokore zbog slavlja Kristovih vazmenih otajstava, kao i druge svetkovine poput Božića, Velike Gospe, Bogojavljanja, Svih svetih i drugi, zatim svetkovine glavnog zaštitnika mjesta i grada, posvete i godišnjice vlastite crkve, svetkovina naslovnika vlastite crkve, utemeljitelja ili glavnog zaštitnika reda ili kongregacije.

No, što kad se dogodi da neka crkvena svetkovina 'padne' na petak? Točnije, što sada kad ove godine svetkovina svetog Josipa 'pada' na korizmeni petak?

Zakonik jasno propisuje kako u tim slučajevima, pa tako i za ovogodišnju svetkovinu sv. Josipa, nije potrebno uzdržavati se od mesne ili druge hrane (Kan. 1251). Čak nije ni potrebno da biskupska konferencija dade posebno odobrenje. Drugim riječima, pokorničko vrijeme treba poštovati, ali još više treba slaviti svetkovine Crkve.