Treba li se postiti na Badnjak ako 'pada' na nedjelju?

Govoreći o postu, uvijek je potrebno razgraničiti dva pojma: post i nemrs. Dok post podrazumijeva uzdržavanje od hrane kao izraz pokore, nemrs (mrs – hrana koja sadrži meso i životinjske masti) podrazumijeva uzdržavanje od mesne hrane. Dakle, postoji i mogućnost da čovjek posti i da toga dana jede meso!

Crkva pak, kada govori o danima pokore, uvijek vjernike poziva i na post i na nemrs te u tom smjeru jasno uči:

Kan. 1249 – Po božanskom zakonu svi su vjernici, svatko na svoj način, dužni činiti pokoru; ipak, da bi se svi međusobno povezali nekim zajedničkim obdržavanjem pokore, propisuju se pokornički dani, u koje neka se vjernici na poseban način posvete molitvi, neka izvršuju djela pobožnosti i dobrotvornosti, neka se odriču sebe, neka izvršuju vjernije svoje obveze i neka obdržavaju osobito post i nemrs, prema odredbi kanona koji slijede.

Kan. 1250 – Pokornički su dani i vremena u općoj Crkvi svaki petak u godini i korizmeno vrijeme.

Kan. 1251 – Uzdržavanje od mesne ili druge hrane, prema propisima biskupske konferencije, neka se obdržava svakog petka u godini, osim ako se podudaraju s nekim danom ubrojenim među svetkovine; nemrs pak i post na Pepelnicu i na Petak muke i smrti Gospodina našega Isusa Krista.

Kan. 1252 – Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili četrnaestu godinu života; zakon pak posta obvezuje sve punoljetne sve do započete šezdesete godine. Neka se pastiri duša i roditelji ipak brinu da se oni koji zbog maloljetnosti nisu obvezni na post i nemrs pouče o pravom smislu pokore.

Kan. 1253 – Biskupska konferencija može pobliže odrediti obdržavanje posta i nemrsa, a isto tako zamijeniti ih, u cijelosti ili djelomično, drugim oblicima pokore, osobito djelima dobrotvornosti i vježbama pobožnosti.

Sljedeći gore navedene odredbe, svaki dijecezanski biskup za područje svoje biskupije, na kraju jedne građanske godine donosi pobliže odredbe koje se tiču posta i nemrsa tijekom godine koja slijedi. Tako je kardinal Josip Bozanić, za područje Zagrebačke nadbiskupije za 2023. godinu odredio:

Katoličkim vjernicima preporučuje se post i molitva, posebno petkom, kao dragocjeno sredstvo na putu zajedništva s Bogom i služenja braći ljudima. Stoga je važno da svećenici povremeno na to podsjete župljane i protumače im kršćansko poimanje molitve i posta.

Post i nemrs obvezuju vjernike na Pepelnicu i Veliki petak. Uzdržavanje od mesne ili druge hrane obvezuje svakog petka u godini, osim ako se petkom slavi neka svetkovina (kan. 1251 ZKP).

Nemrs obvezuje svakog petka, a može se, osim u korizmi, u cijelosti ili djelomično, zamijeniti drugim oblicima pokore, posebno karitativnim djelima, odricanjem od pića, pušenja, zabave, kao i vježbama pobožnosti (kan. 1253; Službene vijesti HBK, 1/1994., str. 10).

Zakon nemrsa obvezuje sve koji su navršili četrnaest godina života, a zakon posta obvezuje sve punoljetne osobe do započete šezdesete godine života (kan. 1252 ZKP).

Od kuda onda običaj posta i nemrsa na Badnjak? Crkva je u Zakoniku kanonskoga prava iz 1917. godine odredila:

Kan. 1252. – § 1. Zakoni koji obvezuje samo na nemrs mora se obdržavati u sve petke.

§ 2. Zakon koji obvezuje na nemrs i post zajedno, mora se obdržavati na Čistu Srijedu, na petke i subote u Korizmi i Kvatre, na dane predvečerja pred Duhove, Veliku Gospu, Svih Svetih i Božića.

No, ako vjernik ima neki osobni zavjet ili oblik pobožnosti u kojoj si je sâm nametnuo obvezu posta i/ili nemrsa, logično iz toga proizlazi da će poštivati nametnutu obvezu, što je također predvidio i gore spomenuti Zakonik iz 1917. godine (usp. Kan. 1253).

Kada god vjernik u danima pokore posti i/ili nemrsi, važno je na umu imati da ni post ni nemrs ne mogu i ne smiju biti sami sebi svrhom nego ova pokornička praksa potiče vjernika da bude otvorenih očiju i srca za potrebne što je i naglašeno u jednom korizmenom predslovlju:

…odricanje kroti našu sebičnu narav, otvara nam srce za potrebne po uzoru na tvoju dobrotu (Rimski misal, str. 350).