Trebamo li na Badnjak ove godine ići na dvije svete Mise?

Badnjak ili Četvrta nedjelja došašća?

Što se tiče pravnog poimanja vremena, Crkva u Zakoniku kanonskoga prava određuje:

Kan. 202 – § 1. U pravu se pod danom razumije razdoblje od 24 sata koji treba da se računaju neprekinuto, a započinje od pola noći, osim ako je izričito određeno nešto drugo; tjedan je razdoblje od 7 dana; mjesec je razdoblje od 30 dana, a godina razdoblje od 365 dana, osim ako se kaže da mjesec i godina treba da se uzmu kao što su u kalendaru.

§ 2. Ako je vrijeme neprekidno, mjesec i godina uvijek treba da se uzmu kao što su u kalendaru.

Naravno, liturgija također slijedi ovaj opis i rasporedbu tijeka vremena, no liturgijskom službom bdjenja liturgija će 'presijecati' ovo pravno shvaćanje vremena i njome će radosno iščekivati slavlje koje svetkovine (npr. svetkovinu Gospodinova uskrsnuća ili svetkovinu Gospodinova rođenja). U tom smjeru tako će Crkva za već za vrijeme došašća odrediti da ono ''počinje I. večernjom nedjelje što pada na dan 30. studenoga ili mu je bliža, a završava pred I. večernju Božića, Rođenja Gospodnjega'' (Rimski misal, str. 46), tumači vlč. Hačko.

U ovogodišnjem slučaju, kada Badnjak pada na nedjelju, kako je i naznačeno za taj dan, misni obrazac do ''pred I. večernju Božića'' uzima se od IV. nedjelje došašća. No, Misom bdjenja (''Misa navečer 24. prosinca bilo prije bilo poslije I. večernje Božića'') Crkva ulazi u slavlje svetkovine Rođenja Gospodnjega (usp. Rimski misal, 97).

Trebamo li na Badnjak ove godine ići na dvije svete Mise?

Govoreći o Gospodnjim blagdanima, Crkva će u Zakoniku kanonskoga prava naglasiti:

Kan. 1246 – § 1. Nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvotni zapovijedani blagdan. Isto tako treba da se obdržavaju blagdani Rođenja Gospodinova našega Isusa Krista, Bogojavljenja, Uzašašća i Presvetog Tijela i Krvi Kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgrešnog začeća i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konačno Svih svetih.

§ 2. Biskupska konferencija ipak može, pošto prije dobije odobrenje Apostolske Stolice, neke od zapovijedanih blagdana ukinuti ili prenijeti na nedjelju.

Kan. 1247 – Nedjeljom i drugim zapovijedanim blagdanima vjernici su obvezni sudjelovati u misi; osim toga, neka se uzdrže od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjemu ili potreban odmor duše i tijela.

Kan. 1248 – § 1. Zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava onaj tko ili na sam blagdan ili uvečer prethodnog dana prisustvuje misi gdje god se ona slavi po katoličkom obredu.

§ 2. Ako nema dovoljno posvećenih službenika ili ako zbog drugog važnog razloga bude nemoguće sudjelovanje u euharistijskom slavlju, veoma se preporučuje vjernicima da sudjeluju u službi Riječi, ako se ona prema propisima dijecezanskog biskupa slavi u župnoj crkvi ili na drugom svetom mjestu ili da potrebno vrijeme provedu u molitvi osobno ili u obitelji ili, prema prigodi, u skupinama obitelji.

Što se tiče naše Biskupske konferencije, a s obzirom na kan. 1246 § 2, naglašava da se na njezinom području kao zapovjedni blagdani slave Službeni vjesnik nadbiskupije zagrebačke, 9/1984, 328): Rođenje Gospodina našega Isusa Krista, svetkovina Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo), Uznesenje svete Bogorodice Marije (Velika Gospa) i Svi sveti. Ostali se blagdani slave kao nezapovijedani na vlastiti dan.

Nadalje, Katekizam Katoličke crkve naglašava:

2181 – Nedjeljna euharistija utemeljuje i učvršćuje cjelokupno kršćansko djelovanje. Zato su vjernici dužni sudjelovati u Euharistiji u zapovjedane dane, osim ako su opravdani ozbiljnim razlogom (npr. bolest, skrb za dojenčad, ili su od svoga župnika dobili oprost). Oni koji hotimice ne izvrše tu obvezu, čine teški grijeh.

Pitamo li se pak zašto imamo tu zadaću sudjelovanja na svetoj Misi, Katekizam jasno odgovara već u sljedećem broju:

2182 – Sudjelovanje u zajedničkom euharistijskom slavlju dana Gospodnjega svjedočanstvo je pripadnosti i vjernosti Kristu i njegovoj Crkvi. Vjernici tako svjedoče svoje zajedništvo u vjeri i ljubavi. Istodobno svjedoče Božju svetost i svoju nadu u spasenje. Jedni druge učvršćuju uz potporu Duha Svetoga.

Zaključno možemo reći, s Drugim vatikanskim saborom: Stoga je svako liturgijsko slavlje kao djelo Krista svećenika i njegova Tijela koje je Crkva – u najizvrsnijem smislu sveto djelo, čijoj djelotvornosti gledom na isti naslov i isti stupanj nije ravno nijedno drugo djelo Crkve (SC, br. 7), ali i naglasiti činjenicu da smo pozvani sudjelovati na Misi i u nedjelju (IV. nedjelja došašća) i na svetkovinu Rođenja Gospodnjega.

Odnosno, rečeno u pravnom smislu shvaćanja vremena i sljedeći gore izneseno učenje Crkve, svaki vjernik dužan je sudjelovati na svetoj Misi 24. prosinca (u nedjelju - na Badnjak) i 25. prosinca (u ponedjeljak - na Božić).