Velika kršćanska pomorska pobjeda nad Osmanlijama
U bitci je zauvijek skršena osmanska premoć na Sredozemnom moru te spriječen napad na Europu s juga.
Bitka kod Lepanta, kada su se pomorske snage Svete lige sukobile s Osmanskim Carstvom, dogodila se sedmog listopada 1571. godine i završila velikom kršćanskom pobjedom, piše povijest.hr.
U bitci je zauvijek skršena osmanska premoć na Sredozemnom moru, te spriječen napad na Europu s juga. Ovaj okršaj ujedno je bila i posljednja velika pomorska bitka u kojoj su sudjelovale galije. Naime, u to doba pomorski se rat vodio pomoću velikih galija s velikim brojem veslača i s ukrcanim naoružanim vojnicima. Kad bi se galije zabile jedna u drugu, vojnici bi prelazili na neprijateljski brod i borili se prsa o prsa.
Neposredan povod za bitku bilo je osmansko osvajanje posljednjeg mletačkog uporišta u istočnom Sredozemlju – Famagusta – u kolovozu iste godine. Uvidjevši opasnost od prodora Osmanlija s juga, dotadašnji rivali – Španjolska, Papinska Država, Venecija, Genova i Malta – sklopile su savez, tzv. Svetu ligu, na poticaj pape Pia V. Liga je opremila veliku flotu od 206 galija i 22 jedrenjaka s oko 28 000 vojnika, 43 000 veslača i 13 000 mornara. Flotom je zapovijedao Don Juan od Austrije, nezakoniti sin cara Karla V. i polubrat španjolskog kralja Filipa II.
Uvidjevši opasnost, sultan Selim II. zapovjedio je svom velikom admiralu Ali-paši da pomakne flotu do utvrđene lepantske luke. Osmanska flota brojila je oko 220 galija i 80 drugih brodovlja s 25 000 vojnika , te desetcima tisuća mornara i veslača – robova.
Do same bitke došlo je u zaljevu Patras na zapadnoj obali Grčke.U kršćanskoj su floti na lijevom krilu bile mletačke galije. U središtu su bili španjolski brodovi Don Juana Austrijskoga, te preostale mletačke galije i papinski brodovi. Zdesna su flotu završavali đenovski brodovi s admiralom Doriom. Nasuprot njima, Osmanlije je na desnom krilu predvodio admiral Mehmet Sorak, u sredini Mehmet Ali, a slijeva Uluč Ali (odmetnuti Talijan iz Kalabrije).
Bitka je trajala nekoliko sati, a završila je premoćnom pobjedom Svete lige. Tijekom borbi ubijen je Ali-paša kojem je glava nabijena na kolac i izložena na jarbolu španjolskog zapovjednog broda. Ovime je potpuno pao moral osmanskih snaga koje su se dale u bijeg. Manje od 10 000 Osmanlija preživjelo je bitku, a izgubili su i 180 galija; s druge strane, Liga je izgubila 7000 ljudi i 12 galija. Kršćani su pobjedili prvenstveno zahvaljujući svojim topovima i arkebuzama, dok su Osmanlije još uvijek koristile luk i strijele.
U bitci je sudjelovalo i šest hrvatskih galija s Cresa, Krka, Raba, Šibenika, Trogira i Hvara. Pored toga, bile su i jedna galija iz Kopra i jedna iz Kotora. Jedna galija iz Zadra u danima prije bitke razbijala je gusarsko brodovlje oko Lepanta kako bi brodovlje Svete lige bilo neoštećeno prije bitke. Sama zadarska galija nije sudjelovala u Lepantskoj bitci jer je pala u ruke Osmanlijama kod Krfa.