Znate li koje je najveće znanstveno otkriće jednog Hrvata?
Do tog je najvećeg otkrića Andrija Mohorovičić došao radeći kao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču.
Na današnji dan 1936. godine umro je u Zagrebu jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena. Njegovo otkriće da Zemljina utroba nije homogena, nego da postoje barem dva različita sloja (kora i plašt), smatra se najvećim znanstvenim otkrićem do kojega je došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj. Po njemu je ta granica kore i plašta dobila naziv ''Mohorovičićev diskontinuitet'' (ili skraćeno ''Moho''), piše Povijest.hr.
Andrija Mohorovičić rođen je u Voloskom, slikovitom mjestašcu nedaleko od Opatije. Mladi je Andrija uspio steći solidno obrazovanje. Zanimljivo je da se isprva bavio meteorologijom i da je 1892. postao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču. S vremenom se počeo zanimati za seizmologiju i uspio je nabaviti prve seizmografe u Zagrebu. Do svog je najvećeg otkrića došao kad je proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909. godine. O tom je potresu skupio zapise iz više europskih seizmoloških postaja. Otkrio je diskontinuitet u Zemljinoj unutrašnjosti na osnovu različitog širenja potresnih valova.
Danas se slični slojevi na Mjesecu i Marsu također nazivaju po njemu. Koliko je cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje i činjenica da je po Mohorovičiću nazvan jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid (''8422 Mohorovičić''). Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.
