Kako kretnja poboljšava kognitivne sposobnosti?

     Uspoređujući generaciju mladih rođenih 2005. godine na dalje i one starije generacije, utvrđuje se pretežito sjedilački način života. Razina tjelesne aktivnosti u značajnom je padu, opada broj profesionalnih sportaša. Sve više se promoviraju brzi, zdravi obroci koji će nadomjestiti fizikalije, ponuditi zdravlje te digitalni način života koji se provodi sjedeći. Kad je riječ o mladima, redovita tjelesna aktivnost pozitivno doprinosi  kognitivnom razvoju te se uočavaju brojne psihološke i fiziološke koristi. To je posebice primjenjivo u djetinjstvu jer je to životno razdoblje pogodno za usvajanje zdravih životnih navika i stilova radi prevencije različitih oblika bolesti i promoviranja važnosti dobrog mentalnog zdravlja.
     Sjedilački životni stil dovodi do zapostavljanja nužnosti i važnosti fizičke aktivnosti koja je nekad bila uobičajena i razvojno usklađena u odnosu na razvojnu dob djece i mladih. Dakle, u ovim vremenima, kada su djeca manje tjelesno aktivna, istraživanja o pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosti na kognitivno funkcioniranje i mentalno zdravlje djece izuzetno su važna. Sjedilačko ponašanje percipira se nepovoljnim u odnosu na zdravstvene ishode mladih, usporava fizičko i mozgovno sazrijevanje. Osobe se susreću s nerazvijenom motorikom, usporenim refleksima, problemima s koncentracijom i pamćenjem, gojaznosti, manjkom samopouzdanja i samopoštovanja, bijegom od stvarnosti, epilepsijom, blagim mentalnim retardacijama, problemima s vidom i tako dalje. Tjelesne aktivnosti izravno utječu na kognitivne sposobnosti ljudi. Tijekom aktivnosti u rad su uključeni svi organi u tijelu, a posebno mozak koji je zadužen za koordinaciju, ravnotežu i koncentraciju. Također, on je zadužen i za ove radnje koje su ujedno izvršne kognitivne radnje: percepcija, pažnja, misao, sposobnost pohrane informacija, memorija, rasuđivanje, prosuđivanje, računanje, rješavanje poteškoća, govor. Ove sposobnosti bitne su za svakodnevno funkcioniranje osobe u životu. Nadalje, kretnja rješava i mnoge zdravstvene probleme kao što su pretilost, kardiovaskularne bolesti, srčana i moždana oboljenja, psihičke poteškoće poput depresije, anksioznosti, stresa. Najvažniji zaključci provedenih istraživanja ukazuju na to da tjelesna aktivnost značajno utječe na razvoj osobe i na psihološkoj i na fizičkoj razini, upotpunjuje zdravstvene blagodati osobe i prevenira nastanke oštećenja.
     Kako bi se osoba pravilno razvila u skladu sa svojim godinama, potrebno je da od malih nogu, prema svojim mogućnostima, bude tjelesno aktivna. Na taj način razvija svoju motoriku, kognitivne radnje i održava psihofizičko zdravlje. Život nam je dan da ga njegujemo i izvučemo najbolje iz njega, da uživamo u svojim sposobnostima i razvijamo svoje talente, a ne da ga zapostavimo i ograničimo sve mogućnosti koje su mogle uroditi brojnim plodovima.

Literatura:

https://hrcak.srce.hr/file/416133
https://zir.nsk.hr/islandora/object/ufzg%3A4951/datastream/PDF/view
file:///C:/Users/Administrator/Downloads/jurinjak_lara.pdf