Kultura odmora – zašto je nedjelja važna za duhovno i psihičko zdravlje?

Nedjelja je Dan Gospodnji, "Uskrs u malome" i dan kada nas sam Bog poziva na odmor od rada tijekom prethodnih šest dana, kao što je to i On učinio nakon stvaranja neba i zemlje: "I sedmoga dana Bog dovrši svoje djelo koje učini. I počinu u sedmi dan od svega djela koje učini. I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan počinu od svega djela svoga koje učini." (Post 2, 2-3).

Katekizam Katoličke Crkve ujedno nam u broju 1167 nalaže: "Nedjelja je u pravom smislu dan liturgijske zajednice, dan u koji se vjernici sastaju da slušaju Božju riječ i da sudjelujući u euharistiji vrše spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te zahvale Bogu koji ih je ‘uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodio za živu nadu’." 

U središtu nedjelje jest euharistija, odnosno obveza pohađanja svete Mise. Za svakog katolika to je prilika za zajedništvo, molitvu i blagovanje Tijela Kristova, ali još više od toga - znak saveza s Bogom i obdržavanja treće Božje zapovijedi: "Spomeni se da svetkuješ Dan Gospodnji". Suzdržavanje od rada nedjeljom važno je, osim za duhovni život, i za naše psihičko stanje. Naime, suvremeni užurbani stil života lako nas može odvući u prekomjeran i neprekidan rad, tzv. burnout, što svakako negativno utječe na naše psihičko, a time i fizičko zdravlje te srozava kvalitetu života.

Obveza tjednog odmora za svaku zaposlenu osobu uređena je Zakonom o radu iz 1995. u članku 38.: "Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora, u razdoblju određenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između zaposleničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu."

Zakon o radu iz 2009. u članku 54., stavku 1. i 3. propisuje pak obvezan tjedni odmor u neprekidnom trajanju od 36 sati: "Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 53. ovoga Zakona. Odmor iz stavka 1. ovoga članka radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi."

Aktualni Zakon o radu također je zadržao ovu odredbu u članku 75., uz dopunu u stavku 4.: "Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju." 

Nedjelja je, dakle, samo jedan od mogućih dana obveznog tjednog odmora, što je propisano i Ustavom Republike Hrvatske u članku 56. stavka 3.: "Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći." 

Rad nedjeljom reguliran je i Zakonom o trgovini, i to posljednjim izmjenama Zakona iz 2023. čime je člankom 57. određeno da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i blagdanima, a dopušten je rad samo 16 nedjelja u godini koje trgovac određuje sam.

Važno je stoga prepoznati značaj odmora, bilo nedjeljom ili kojim drugim danom. Sve nam je teže usporiti i odmoriti se jer smo naviknuti na brzi životni ritam, a nerijetko osjećamo kao da nemamo dovoljno vremena u danu za obaviti sve što trebamo. Pa ipak, nužno je pružiti odmor i tijelu i duhu, a za vjernike i obdržavati svetkovinu nedjelje kada god ne postoji opravdana spriječenost jer su Božja riječ i Kristovo tijelo ono što istinski krijepi naše tijelo i liječi duh.

* Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Izvori:

Zakon o radu (Narodne novine br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03, 30/04, 137/04 – pročišćeni tekst, 68/05 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-2766/2003 i dr. od dana 24. svibnja 2005.).

Zakon o radu (Narodne novine br. 149/09, 61/11, 82/12 – Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, 88/12 – Ispravak Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, 73/13).

Zakon o radu (Narodne novine br. 56/90, 135/97, 08/98 – pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 – pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 – pročišćeni tekst, 55/01 – pročišćeni tekst, 76/10 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske od dana 16. lipnja 2010., 85/10 – pročišćeni tekst, 05/14)

Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 – pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 – pročišćeni tekst, 55/01 – ispravak, 76/10, 85/10 – pročišćeni tekst, 5/14 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: SuP-O-1/2014 od dana 14. siječnja 2014.).

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini (Narodne novine br. 33/23).