Mogu li zakoni zaštititi žene u Republici Hrvatskoj?

Mogu li zakoni zaštititi žene u Republici Hrvatskoj?

Možemo li problem nasilja i neravnopravnosti među spolovima riješiti isključivo zakonima ili postoje i drugi mehanizmi?
 

Autor
Laudato
Fotograf
PEXELS
Objavljeno:
 
05.10.2023 10:39

 

Često se iz nekih (posebice feminističkih) društvenih krugova zna čuti kako bismo trebali imati rigoroznije zakone koji bi, s jedne strane, kažnjavali nasilnike, s druge pak strane, osigurali sigurnost žrtvama nasilja, a s treće bi trebali (na neki misteriozan način) smanjiti količinu nasilja u društvu. Međutim, je li problem isključivo u zakonima ili je on puno dublje prirode?

Kad je Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ili jednostavno Istanbulska konvencija, početkom listopada 2018. godine stupila na snagu u Republici Hrvatskoj, jedan dio političara radosno je pljeskao i u medijskom prostoru se razbacivao slavodobitnim izjavama kako su sada žene u RH sigurne, kako će nasilnicima stati na kraj, štoviše, da će nasilje drastično pasti. S odmakom od pet godina možemo vidjeti kako se puno toga nije promijenilo, a neke su stvari postale još gore. Ispada da je spomenuta konvencija više poslužila guranju LGBTQ propagande u obrazovni sustav, bildanju političkih mišića pojedinaca ili je jednostavno bila tu za mazanje očiju javnosti, ali to je neka druga priča.

Također, uz prethodno spomenute glasove, više se puta u javnosti mogla čuti teza kako u Hrvatskoj postoje dobri zakoni i mehanizmi zaštite žena, samo ih trebamo ispravno provoditi. Možda je upravo problem u tome što mi zakone (one dobre koje imamo) ne provodimo u djela.

Činjenica je kako su žene i dalje slabije plaćene od muškaraca, kako veći postotak njih čini žrtve nasilja, kako imaju učestalih problema s poslodavcima ako odluče postati majke i slično. O svim ovim i drugim problemima s kojima se žene gotovo svakodnevno susreću naslušali smo se tijekom provedbe ovog projekta i u razgovoru sa ženama tako smo došli do zaključka kako nije potrebno (samo) mijenjati zakone, već i cjelokupnu klimu, počevši od medijske propagande, pa onda i do društvenog pogleda na žene, a posebice na majke.

Valja nam ponovno otkriti svu ljepotu majčinstva i u medijski prostor puštati što više lijepih, zdravih i poučnih priča koje afirmiraju žene na svim područjima, s posebnim naglaskom na vrijednost majčinstva. Također, trebamo se svim silama boriti protiv svakog oblika nasilja, ali tu bitku trebamo započeti već u najranijoj životnoj dobi. Odgajajući djecu za miran suživot i pokazujući im kako nasilje nikada nije rješenje, oblikovat ćemo odgovorne sugrađane koji će se boriti jedino za mir i ljubav. Zakoni će uvijek biti tu kao korektor ponašanja, kao nezaobilazna palica upozorenja, ali naglasak trebamo staviti na prevenciju. U hrvatskom društvu često se koristimo vatrogasnim pristupom (gasimo požar kada je on već planuo) problemima, umjesto da se usredotočimo na predviđanje svih mogućih problema i njihovu prevenciju.

I sada se vraćamo na naše pitanje iz naslova: Mogu li zakoni zaštititi žene u Republici Hrvatskoj? Očito ne mogu – ne mogu to sami, ali je nužno da ih imamo. Odgoj za mir treba nam biti prioritet, uvažavanje drugih treba tome slijediti, a dostojanstvo ljudske osobe ne smijemo nikada gubiti iz vida, onda će se i zakoni bolje provoditi, budimo sigurni u to.
 

*Cilj otvaranja naše nove rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu, te kako smo ravnopravni u različitosti, jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.

Jeste li ovaj mjesec uplatili za Laudato TV? Znate li da naš rad ovisi gotovo isključivo od donacija dobrih ljudi? Pridružite nam se u Klubu prijatelja!

Još iz rubrike:

Još iz rubrike: Različiti. Svoji. Jednaki.