Nadbiskup Hranić predslavio Misu zadušnicu za pokojne biskupe i dionike povijesti Đakovačko-osječke nadbiskupije

Misu zadušnicu za pokojne biskupe, dionike povijesti Đakovačko-osječke nadbiskupije, u đakovačkoj prvostolnici svetog Petra, u utorak je predslavio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, izvijestila je IKA.

– Dok ovih dana obilazimo groblja i molimo za naše drage pokojnike, večeras kao katedralna župa na ovom euharistijskom slavlju na osobit se način spominjemo pokojnih biskupa koji su se svojom službom i svojim pastirskim biskupskim djelovanjem na neki način ugradili u njezin život i povijest: od bosanskog biskupa Vladimira iz 12. stoljeća pa nadalje, koji su rezidirali u Bosni, do bosanskog biskupa Ponse koji je iz Bosne došao u Đakovo i njegovih nasljednika u Đakovu prije otomanske okupacije. Na kraju ćemo se spustiti i do grobova nekih od njih, uglavnom iz novije povijesti naše biskupije – rekao je nadbiskup Hranić uvodeći u slavlje.

Mons. Hranić uputio je kako se biskup Nikola Ogramić–Olovčić rodio 1835., a papa Klement X. potvrdio je njegovo imenovanje bosanskim biskupom 1671. Za biskupa je vjerojatno bio zaređen u Ljubljani. Bio je posljednji bosanski biskup u porobljenoj Slavoniji, imenovan za vrijeme otomanske okupacije, koji zbog toga nije mogao doći u svoje biskupsko sjedište u Đakovo, ali je tijekom 30 godina svoje biskupske službe bio svjedok i aktivni sudionik promjena važnih za budućnost Slavonije i povijesti ove biskupije.

Biskup Ogramić održao je čak dvije biskupijske sinode: prvu 1690. u Đakovu, a drugu 1697. u Slavonskom Brodu. Po zaključcima sinode u Slavonskom Brodu vidi se da je želio uvesti red u biskupiju i provesti propise i odredbe Tridentskog sabora, uputio je mons. Hranić.

– Iako je biskup Ogramić došao u Đakovo s carskom potvrdom nekadašnje Kolomanove darovnice, ipak je njegovim dolaskom u Đakovo došlo do novih napetosti zbog župa: s jedne strane s beogradskim, srijemskim, pečuškim i zagrebačkim biskupom, koji su imali svoje interese, s druge strane s franjevcima, koji su bili podvojeni za i protiv bosanskog i zagrebačkog biskupa – rekao je nadbiskup.

– U noći 14. kolovoza, uoči Velike Gospe 1701., nasilno je ubijen u svom domu najvjerojatnije od razbojnika koji su došli opljačkati ga i ukrasti što se kod njega nađe –  kazao je nadbiskup te dodao:

– Bio je najprije pokopan u svojoj katedrali, bivšoj Hadži-pašinoj džamiji, no njegova franjevačka braća nekoliko mjeseci kasnije, 12. prosinca te iste godine, njegovo su tijelo prenijeli u franjevačku crkvu u Našice, gdje je njegov grob ostao sačuvan u prezbiteriju sve do danas – dodao je nadbiskup Hranić.

Misu zadušnicu suslavili su pomoćni biskup Ivan Ćurić, umirovljeni nadbiskup Marin Srakić te svećenici na službi u središnjim ustanovama nadbiskupije.
Nakon Mise, biskupi i svećenici, praćeni vjernicima, uputili su se u kriptu katedrale. Nadbiskup Hranić ondje je predmolio molitvu za pokojne biskupe te je blagoslovio njihove grobove.