"Put ljepote – postaje stvorenja" - razmatranje o Bogu kroz "knjigu prirode"

U ponedjeljak, 16. ožujka 2026. s početkom u 10 sati u prostoru Zaklade Rhema (Ilica 28), održat će se predstavljanje djela "Put ljepote – postaje stvorenja" o kojem će govoriti o. Ivan Pleše koji ga je preveo na hrvatski jezik te Ivić Pašalić, predsjednik Udruge za očuvanje planeta "I stvori Bog zemlju".

Ujedno će biti najavljena i ekumenska molitvena inicijativa "Put ljepote – postaje stvorenja" koju u petak, 20. ožujka 2026. u 17 sati kod crkve sv. Franje Ksaverskog (Ksaver) u Zagrebu zajedno organiziraju Povjerenstvo Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog i Udruga za očuvanje planeta "I stvori Bog zemlju".

- Inicijativa se temelji na teološkom konceptu Via Pulchritudinis (Put ljepote). Dok nas tradicionalni Križni put (Via Crucis) vodi kroz Kristovu muku, "Put ljepote" nas poziva na razmatranje o Bogu kroz "knjigu prirode". Tekst, koji je izvorno sastavio salezijanac o. Gilbert Choondal, a na hrvatski jezik preveo dr. sc. o. Ivan Pleše, prati 14 postaja stvaranja – od prvog "Neka bude svjetlo" do eshatološke vizije "novoga neba i nove zemlje".

Molitva izravno odgovara na poziv pape Franje na "ekološko obraćenje". Teološki okvir ove molitve polazi od stvorenoga svijeta kao svetog prostora u kojem svako stvorenje odražava Božju stvaralačku mudrost. Održavanjem molitve na ksaverskoj Kalvariji, vizualno se povezuje patnja Krista s patnjom stvorenog svijeta koji "uzdiše u porođajnim bolima" (Rim 8,22) pod teretom onečišćenja zbog ljudske pohlepe i zloporabe tog Božjeg dara, ističu organizatori.

Zajedništvo predstavnika kršćanskih Crkvi zagrebačkog područja koji će zajedno predmoliti postaje, dodaju organizatori, upravo je ono što predstavlja osobit ekumenski značaj cijelog susreta. 

Organizatori su na koncu istaknuli i tri temeljna cilja cijelog projekta: 

1. Duhovni cilj – ekološko obraćenje: Potaknuti vjernike da u prirodi vide Božje djelo, a u uništavanju okoliša grijeh protiv Stvoritelja. Cilj je prijeći s „kulture izrabljivanja“ na „kulturu skrbi“;

2. Edukativni cilj – teološka izobrazba: Kroz meditacije na postajama, približiti javnosti koncepte integralne ekologije, bioraznolikosti i klimatske pravde kroz prizmu kršćanske antropologije;

3. Društveni cilj – ekumensko zajedništvo u akciji: Pokazati da su kršćanske zajednice u Hrvatskoj relevantni sugovornici u rješavanju ekoloških pitanja i da je briga za prirodu neodvojiva od brige za siromašne i obespravljene.