Stoto hodočašće gradišćanskih Hrvata u Mariazell
Od petka do nedjelje (25. – 27. kolovoza) održat će se jubilarno stoto hodočašće gradišćanskih Hrvata u austrijsko nacionalno svetište Mariazell.
Gradišćanski Hrvati prvi su put organizirano hodočastili u Mariazell 1923. i od tada se ondje redovito okupljaju svake godine. Prvo hodočašće održano je od 4. do 6. rujna 1923. i od tada se redovito održava svake godine, uz samo nekoliko iznimaka tijekom Drugog svjetskog rata i pandemije bolesti Covid-19. Prošle je godine na hodočašću sudjelovalo više od tri tisuće gradišćanskih Hrvata.
Kathpress prenosi priopćenje Željezanske biskupije, koja najavljuje da će ove godine na hodočašću sudjelovati tisuće hodočasnika, među kojima će biti i šest biskupa.
Željezanski biskup Egidije Živković predslavit će jubilarno misno slavlje u bazilici u Mariazellu u subotu u 18:30. Liturgijska slavlja u okviru hodočašća slavit će još pet biskupa, koji će na svojim materinskim jezicima propovijedati i uputiti pozdrave hodočasnicima.
Među njima će biti varaždinski biskup Bože Radoš, bratislavski pomoćni biskup Jozef Halko, predsjednik Mađarske biskupske konferencije, jurski biskup András Veres, sambotelski biskup János Székely i biskup Graza Wilhelm Krautwaschl, koji će i predvoditi procesiju svjetla. Na misnim slavljima sudjelovat će i opat benediktinske opatije St. Lambrecht, kojoj pripada superiorat Mariazella, Benedikt Plank.
U nedjelju u 10 sati, na Misi koju će predslaviti biskup Živković, propovijedat će varaždinski biskup Bože Radoš. Zbor ''Pax et Bonum'', sastavljen od 130 pjevača, gradišćanskih Hrvata iz Austrije, Slovačke i Mađarske, koji je osnovao biskup Živković, pjevanjem će pratiti liturgijska slavlja u subotu i nedjelju.
Nakon svečane liturgije u nedjelju, održat će se također već tradicionalna primopredaja Marijina kipa. Predaja kipa prvi je put organizirana 1973., pri čemu hrvatske župe iz austrijskog, slovačkog i mađarskog dijela Gradišća jedna drugoj predaju kip. Taj je običaj 1973. pokrenuo tadašnji željezanski biskup Stefan László, kao znak mirnog suživota i mostogradnje u doba Željezne zavjese i Hladnog rata. U posljednjih 50 godina Marijin kip, kopija Marijina kipa iz Mariazella, neprestano je na putu po hrvatskim župama u Gradišću. Tijekom hodočašća vjernici ju donose u Mariazell hodajući pješice tri do četiri dana, da bi ju ondje predali slijedećoj župi. Ove godine kip će župljani župe Kalištrof (Kaisersdorf) predati župi Vincjeta (Dürnbach).
Službene kronike otkrivaju da su hrvatski hodočasnici dolazili u Mariazell još u 15. stoljeću. Tisuće Hrvata naselile su se između 1523. i 1535. u bijegu pred Turcima u Austriji i zapadnoj Mađarskoj. Manjinska zajednica gradišćanskih Hrvata broji oko 50 000 pripadnika, većina ih živi u austrijskom Gradišću te u Mađarskoj i Slovačkoj. U Gradišću Hrvati čine oko šest posto ukupnog pučanstva, a njihov udio u broju katolika Željezanske biskupije iznosi gotovo 20 posto. Mnogi hrvatski svećenici i redovnici žive i djeluju kao dušobrižnici u 36 dvojezičnih gradišćanskih župa.
Željezanski biskup Egidije Živković prije preuzimanja biskupske službe godinama je bio voditelj hrvatskog odjela u tadašnjem pastoralnom uredu dijeceze. Krajem 2019. uzdigao je taj odjel na razinu vikarijata.
