Obitelji s više djece

Udruga Hrvatski pokret za život i obitelj već treći put dodjeljuje Priznanje ''Dr. Ružica Ćavar''. U sklopu simpozija koji organiziraju održat će i panel-rasprave o tome je li poželjna obitelj s više djece u suvremenom društvu te kako uskladiti majčinstvo i karijeru. Udruga se danas zalaže za očuvanje života od začeća do prirodne smrti. Promovira obiteljske vrijednosti i ljudska prava održavanjem konferencija, tribina, lobiranjem u javnosti i suradnjom sa sličnim udrugama. Martina Lukić, predsjednica Udruge ''Hrvatski pokret za život i obitelj'', objasnila je o kakvom se priznanju zapravo radi.

''Naglasak za priznanje ove godine stavlja se na žene, i to su uglavnom žene koje su obrazovane, ali su i majke. Imamo gđu Ivu Pavković, koja ima devetero djece, a uz to je aktivna i u Marijinoj legiji. Imamo gđu Ivanu Foretić, majku šestero djece, sa sedmim na putu, sa završenim dvama fakultetima. Ona se u potpunosti posvetila obitelji. Treća dobitnica je sestra franjevka koja nema djece, ali svoj život nesebično je odlučila posvetiti odgoju tuđe djece i podučavanju. Danas se malo govori o časnim sestrama u javnosti, a jako puno doprinose našem društvu.''

Cilj simpozija je progovoriti o temama koje nisu dovoljno zastupljene ili se o njima govori s drugog gledišta. Jedna tema su velike obitelji jer danas nije popularno imati obitelj s više djece. 

''Često se ljudi čude kad čuju da netko ima mnogo djece i zapravo su takve obitelji danas rijetkost. Treba poticati velike obitelji i treba im naći mjesto u društvu, dati im sve ono što trebaju imati. Druga tema je majčinstvo i karijera, kako to uskladiti i je li emancipacija pomogla ženama ili je otežala. Ja mislim da nam je potrebna nova emancipacija koja ne će siliti ženu da bira između karijere i djece. Naime, ono što se pokazalo zaista je da broj djece po ženi opada, obrazovane žene imaju sve manje djece, bira se između karijere i djece. Paralelno bi morale moći graditi karijeru i imati djece koliko god žele'', objasnila je Lukić.

''Sve se mi žene bojimo i pitamo se trebamo li imati još djece, što će biti s karijerom, hoću li prehraniti djecu, ali kada molimo Boga što je u skladu s Njegovom voljom, sigurno ćemo to dobiti. A Božja je volja da imamo djecu i da smo s njima, zato se treba prepustiti i nekalkulirati. Samo se treba prepustiti Božjem pozivu.

Za žene je važno radno zakonodavstvo koje će omogućiti ženi da može imati djecu, biti na porodiljnom i da po povratku na posao ne strahuje da će ga izgubiti. Naši su zakoni dobri, ali postoji prostor za poboljšanje. Žena ne bi trebala biti penalizirana zato što ima djecu, tj. na porodiljnom ima punu naknadu prvi dio godine, ali ubrzo to pada. Isto tako, po povratku na posao, ako želi raditi kraće, poslodavci nisu najspremniji izaći u susret jer ne moraju, to je njihova dobra volja. Dakle, roditelji u Hrvatskoj nemaju to pravo, dok u Njemačkoj to već postoji. Također, bilo bi dobro da žene mogu prve tri godine ostati doma s djecom. Većinom su te prve tri godine dosta vremena na bolovanju zbog djeteta te su i samim time penalizirane.''

Prošle godine promijenjen je zakon o radu da roditelji djece mlađe od osam godina mogu tražiti rad od kuće češće nego što je to uobičajeno. Isto tako, ako je član obitelji bolestan, može se raditi od kuće, ali nije obveza poslodavca to odobriti. Ipak, smatra Lukić, poslodavci bi trebali izlaziti u susret koliko god je moguće. Hrvatski pokret za život otvoren je za nove članove i usredotočeni smo na organizaciju tribina i konferencija.

*Cilj otvaranja naše rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega djeca, samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu te kako smo ravnopravni u različitosti jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru, na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima, npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.