Osnaživanje žena i zagovaranje uključivanja više žena u diplomaciji i politici

Na početku želimo jasno istaknuti kako svrha ovog teksta nije polemizirati o nekim terminima, politikama ili praksama koji se tiču određenih država unutar Europske unije ili društvenih skupina. Naprotiv, želimo po strani ostaviti opravdanost ili neopravdanost korištenja pojmova kao što su spol i rod i predstaviti trenutačne i konkretne prakse koje se tiču osnaživanja žena i zagovaranja uključivanja više žena u diplomaciji i politici.

Prije svega, važno je istaknuti kako osnaživanje žena u sferama diplomacije i politike predstavlja ključno pitanje za postizanje ravnopravnosti spolova i unaprjeđenje demokracije. Europska unija (EU) aktivno radi na poticanju ravnopravnosti spolova te uključivanju žena u političke i diplomatske strukture. Iako žene čine gotovo polovicu stanovništva Europske unije (po mišljenju određenih skupina), još uvijek su nedovoljno zastupljene na visokim političkim i diplomatskim položajima.

"Kao zastupnica u Europskom parlamentu aktivno radim na postizanju spolne ravnopravnosti te osnaživanju žena. Moj doprinos tome naročito je usmjeren na kontinuirano traženje da se veći broja žena uključi u vanjske poslove Europske unije i diplomaciju s obzirom na to da i istraživanja pokazuju da žensko sudjelovanje u mirovnim procesima vodi postizanju jačih i održivijih mirovnih sporazuma te većoj sigurnosti'', izjavila je ovog proljeća Željana Zovko, potpredsjednica Kluba zastupnika Europske pučke stanke (EPP) i Odbora za vanjske poslove EP-a.

Nadalje, Europska je unija kroz različite politike i strategije prepoznala važnost osnaživanja žena, a ravnopravnost spolova sastavni je dio temelja Europske unije. Programi poput Strategije za rodnu ravnopravnost 2020-2025 i Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost III (GAP III) imaju za cilj osnažiti žene u svim sferama društva, uključujući politiku i diplomaciju. GAP III je posebno usmjeren na promicanje ženskih prava globalno i povećanje uloge žena u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a. Ove strategije zagovaraju veće sudjelovanje žena u političkim i diplomatskim strukturama, jačajući njihove vještine i pristup pozicijama odlučivanja. U nastavku donosimo dva konkretna primjera.

Švedski primjer*
Švedska je globalno prepoznata kao europski predstavnik u promicanju spolne ravnopravnosti, uključujući politiku i diplomaciju. Od 2014. godine Švedska je prva država na svijetu koja je službeno proglasila feminističku vanjsku politiku. Cilj ove politike je osnaživanje žena i djevojaka diljem svijeta, uključujući unaprjeđenje njihovih prava, povećanje sudjelovanja u političkim procesima te zaštitu od nasilja. Ova politika prepoznaje kako su žene i muškarci često nejednako zahvaćeni sukobima i globalnim krizama te zagovara rodno osjetljive mjere u diplomatskim pregovorima, mirnim misijama i međunarodnoj suradnji.

Kao rezultat ove politike, Švedska ima visoku zastupljenost žena u diplomaciji. Prema podatcima iz 2020., 45 % švedskih ambasadora bile su žene, što je jedan od najviših postotaka u svijetu. Švedska također ima jedan od najviših postotaka žena u parlamentu (45 %) i na visokim političkim pozicijama, što je rezultat višegodišnje politike rodne ravnopravnosti, uključujući kvote i druge mjere poticanja rodne uravnoteženosti u političkim strukturama.

Primjer Francuske**
Francuska je također učinila značajne korake u osnaživanju žena i uključivanju u političke i diplomatske strukture. Godine 2017. Francuska je uvela zakon pod nazivom "Zakon o etici i transparentnosti u javnom životu" koji uključuje mjere za poboljšanje ravnoteže spolova u političkim institucijama. Zakon propisuje da političke stranke moraju poštovati rodne kvote prilikom sastavljanja kandidatskih lista za parlamentarne izbore, s ciljem povećanja broja žena u parlamentu.

Rezultat ovih mjera je povećanje udjela žena u francuskoj politici. Na parlamentarnim izborima 2017. godine žene su osvojile 39 % mjesta u francuskoj Nacionalnoj skupštini, što je najveći postotak u povijesti zemlje. Osim toga, Francuska aktivno promiče sudjelovanje žena u vanjskoj politici. Od 2020. oko 26 % francuskih ambasadora bile su žene, a zemlja je poduzela dodatne napore kako bi povećala ovaj postotak. Francuska ministrica za europske poslove, Clément Beaune, javno je podržala daljnje mjere za povećanje ravnoteže spolova u diplomatskim službama.

Jasno je kako osnaživanje žena i njihovo uključivanje u politiku i diplomaciju predstavlja ključno pitanje za izgradnju ravnopravnijih i pravednijih društava. Europska unija, kroz svoje strategije i programe, poduzima značajne korake u ovom smjeru. Primjeri iz Švedske i Francuske pokazuju da konkretne mjere, poput zakonskih kvota i feminističke vanjske politike, mogu povećati udio žena u sferama političkog odlučivanja. 

Pored svega navedenog, još su brojni izazovi pred svima nama, posebice kada se kroz politike provlače programi tzv. reproduktivnih prava, koji sa sobom (u najmanju ruku) nose brojne kontroverze i moralne dileme. Jasno je kako žene trebaju imati jednaka prava kao i muškarci, ali ne smijemo upasti u zamku radikalnog feminizma koji će na uštrb drugih sebi krojiti neke nove staze. Isto tako, unutar javno-političkog govora (a to je sad vidljivo u gotovo svim dokumentima) uvriježilo se korištenje termina rod koji se još uvijek shvaća na razne načine, a zbog svoje fluidne strukture podložan je manipulacijama, stoga valja i o tome voditi računa te biti oprezan. Bilo kako bilo, vjerujemo kako će se o ovim temama i u budućnosti raspravljati.

* Usp. Ministry for Foreign Affairs of Sweden (2019) Sweden’s Feminist Foreign Policy, https://www.government.se

** Usp. French Government (2017) Loi pour la confiance dans la vie politique, https://www.legifrance.gouv.fr

*** Cilj otvaranja naše rubrike ''Različiti. Svoji. Jednaki'' jest potaknuti kritičko mišljenje i osvijestiti sveopću populaciju o potrebama i pravima onih najslabijih i najranjivijih među nama, a to su prije svega djeca, samohrane majke s djecom i štićenice domova, a sve u svrhu ostvarivanja i provedbe najviših vrednota ustavnoga poretka. Želimo pokazati kako nasilju nije mjesto u civiliziranom društvu te kako smo ravnopravni u različitosti jer ona nije nešto loše, već različitost obogaćuje svijet u kojem živimo. Isto tako, žene su većinom manje plaćene nego muškarci i teže dolaze do viših pozicija, manje su zastupljena njihova postignuća u medijskom prostoru, na što želimo također ukazati, kao i na predrasude prema muškarcima, npr. kada su oni ti koji trpe nasilje u obitelji i dr. važne problematike. Stoga nam je želja da se i nevladine udruge još više zauzimaju za ravnopravnost spolova i provedbu Ustava Republike Hrvatske. Projekt je sufinancirala Agencija za elektroničke medije, iz Fonda za pluralizam.