Meeting u Riminiju. Papa potaknuo na "veliko kulturno obraćenje"

Ne možemo si više dopustiti otpor Kraljevstvu Božjem, koje je Kraljevstvo mira. I tamo gdje se čini da državni čelnici i međunarodne institucije ne uspijevaju postići to da prevladaju zakon, posredovanje i dijalog, vjerske zajednice i građansko društvo moraju imati hrabrosti biti proroci. Napisao je to papa Lav XIV. biskupu Riminija, Nicolòu Anselmiju, u poruci povodom 46. susreta za prijateljstvo među narodima, obično nazivanoga Meeting u Riminiju, koju je potpisao državni tajnik kardinal Pietro Parolin. To znači – objasnio je Papa – odreći se „idolopoklonstva profita“ koje ugrožava pravednost i mir, kako bismo služili živom Bogu te evanđelje pretvorili u oblike razvoja alternativne putovima rasta lišenopga jednakosti i održivosti. Tako pustinja postaje vrt, a grad Božji, koji je navijestio sveti Augustin, preobražava naša opustošena mjesta.

Tema: "Na pustim mjestima gradit ćemo novim ciglama"

U poruci Papa polazi od teme ovogodišnjega Meetinga koji se održava od 22. do 27. kolovoza u Riminiju, događaja koji promiče pokret Comunione e Liberazione, a koja glasi "Na pustim mjestima gradit ćemo novim ciglama". To je – ističe Papa – poticaj na nadu koja ne razočarava. U pustinji se, prije svega, rađa Božji narod u kojemu samo hodom kroz njezinu surovost može dozreti odluka slobode. Biblijski Bog čini da ona cvjeta poput vrta nade. Monasi i monahinje nastanjuju pustinju u ime svih nas, u blizini Gospodara tišine i života - napominje Papa te cijeni to što je jedna od izložbi na Meetingu posvećena svjedočanstvu alžirskih mučenika. U njima – kako piše u poruci – blista poziv Crkve da nastanjuje pustinju u dubokom zajedništvu s cijelim čovječanstvom, nadvladavajući zidove nepovjerenja koji se protive religijama i kulturama, te u potpunosti oponašajući pokret utjelovljenja i darivanja Sina Božjega.

Brojni dijalozi na Meetingu
"Nove cigle" kojima valja graditi budućnost koju Bog već ima za sve, ali koja se otkriva samo međusobnim prihvaćanjem – napominje Papa – bit će dijalozi među katolicima različitih senzibiliteta te s vjernicima drugih vjeroispovijesti i s nevjernicima. Kako bi imali hrabrosti biti proroci, vjerske zajednice i građansko društvo trebaju ući u pustinju i vidjeti što može proizići iz toliko, previše nevine patnje. Riječ je o programima obrazovanja o nenasilju, inicijativama posredovanja u lokalnim sukobima i projektima prihvata koji strah od drugih pretvaraju u prilike za susret, kao što je papa Lav XIV. preporučio talijanskim biskupima da promoviraju na audijenciji 17. lipnja. Svrha je da svaka zajednica bude "dom mira", gdje se uči smirivati ​​neprijateljstvo dijalogom te gdje se prakticira pravednost i njeguje oprost.

Za nove cigle potrebne su "žrtve povijesti"
Papa stoga potiče da dademo ime i oblik novomu, kako bi se vjera, nada i ljubav pretvorili u veliko kulturno obraćenje. Potom citira "voljenoga papu Franju" i opredjeljenje za siromašne kao teološku kategoriju apostolske pobudnice Evangelii Gaudium. Bog je, naime, izabrao ponizne, nemoćne i postao jedan od njih, kako bi u našoj povijesti ispisao svoju povijest. Papa podsjeća i na encikliku Fratelli tutti i poticaj da se uključe oni koji imaju drugačije gledište, koji vide aspekte stvarnosti koje ne prepoznaju centri moći u kojima se donose odlučujuće odluke. Za nove cigle trebaju nam "žrtve povijesti", oni gladni i žedni pravednosti, mirotvorci, udovice i siročad, mladi i stari, migranti i izbjeglice, vapaj svega stvorenoga. Jer – stoji nadalje u poruci – nijekanje glasova drugih i odustajanje od međusobnoga razumijevanja neuspješna su i dehumanizirajuća iskustva i njima valja suprotstaviti strpljenje susreta s uvijek drugačijim Otajstvom, čiji je znak različitost svake osobe.

Kršćanin ne može tolerirati dezertifikaciju svijeta
Stoga „razoružana i razoružavajuća“ prisutnost kršćana u suvremenim društvima treba pretvoriti evanđelje Kraljevstva u oblike razvoja alternativne putovima rasta lišenoga jednakosti i održivosti. Da bismo služili živom Bogu – ističe papa Lav XIV. – moramo se odreći idolopoklonstva profita, koje je ozbiljno ugrozilo pravednost, slobodu susreta i razmjene, sudjelovanje svih u općem dobru te u konačnici mir. Ne nasljeduje Krista vjera koja se distancira od dezertifikacije svijeta ili, neizravno, pridonosi njezinom toleriranju. Stoga i digitalnu revoluciju, koja bi mogla  povećati diskriminaciju i sukob, također valja prihvatiti kreativno. Samo na taj način „grad Božji“ svetog Augustina preobražava naša pusta mjesta. Neka Djevica Marija, „Jutarnja zvijezda“, podupire zauzimanje svih sudionika u zajedništvu s pastirima i crkvenim zajednicama u koje su uključeni – Papin je zaziv na kraju poruke sudionicima Meetinga u Riminiju.