Papa: Kršćani trebaju biti "tvorci pomirenja" u ranjenom svijetu

Mir nije jednostavno ljudsko postignuće, nego znak Gospodinove prisutnosti među nama, a to je i obećanje i zadaća, jer su Kristovi sljedbenici pozvani postati tvorci pomirenja – tim je riječima papa Lav XIV. opisao zajedničko poslanje svih kršćana u svijetu koji ima duboke ožiljke zbog sukoba, nejednakosti, degradacije okoliša i sve većega osjećaja duhovne nepovezanosti. Učinio je to u poruci na engleskom jeziku, poslanoj danas, 22. kolovoza, sudionicima Ekumenskog tjedna koji se održava Stockholmu od 18. do 24. kolovoza. Kršćani su pozvani hrabro se suočiti s podjelama, a s ravnodušnošću sa suosjećanjem, te donijeti iscjeljenje tamo gdje ima ranā – ističe Papa, primjećujući kako tema tog događaja, koja glasi „Vrijeme za Božji mir“, ne može biti aktualnija.

Dvije važne ekumenske obljetnice
Ekumenski tjedan u Stockholmu, koji organizira Vijeće kršćanskih crkvī u Švedskoj, ove godine slavi stogodišnjicu Opće kršćanske konferencije o životu i radu iz 1925. godine, značajne prekretnice u stvaranju modernog ekumenskog pokreta. Doista, Papa u poruci podsjeća na taj događaj i ističe još jednu značajnu ekumensku obljetnicu: 1700. obljetnicu Prvoga ekumenskog sabora u Niceji. Na tom su saboru, 325. godine, „biskupi iz cijeloga poznatog svijeta" sastavili ispovijest našega vjerovanja i obrazložili vjeru koja i dalje povezuje kršćane – objašnjava papa Lav XIV. te dodaje:

Taj je Sabor bio hrabar znak jedinstva u različitosti, prvo svjedočanstvo uvjerenja da naša zajednička ispovijest može prevladati podjele i promicati zajedništvo.

„Ono što nas ujedinjuje mnogo je veće od onoga što nas razdvaja“
Papa napominje da je želja slična onoj u Niceji nadahnula Konferenciju 1925. godine, na kojoj se okupilo oko 600 pravoslavnih, anglikanskih i protestantskih predstavnika. Sazvao ju je – podsjeća papa Lav XIV. – preteča ranoga ekumenskog pokreta, nadbiskup Nathan Söderblom, tadašnji luteranski nadbiskup Uppsale, koji je poticao svoju kršćansku braću i sestre da ne čekaju konsenzus o svakoj teološkoj točki, nego da se ujedine u 'praktičnom kršćanstvu', kako bi zajedno služili svijetu u traženju mira, pravednosti i ljudskoga dostojanstva.

Iako Katolička Crkva nije bila zastupljena na tom prvom sastanku, mogu ponizno i s radošću potvrditi da smo danas uz vas kao Kristovi učenici, prepoznajući da je ono što nas ujedinjuje mnogo veće od onoga što nas razdvaja.

Zajedničko poslanje u svijetu
Papa potom napominje da je od Drugoga vatikanskog koncila Katolička Crkva u potpunosti prihvatila ekumenski put te citira koncilski dekret Unitatis Redintegratio, objavljen 1964., koji nas je – ističe Papa – potaknuo na dijalog u poniznom i ljubaznom bratstvu, utemeljenom na našem zajedničkom krštenju i našem zajedničkom poslanju u svijetu.

Vjerujemo da jedinstvo koje Krist želi za svoju Crkvu mora biti vidljivo i da to jedinstvo raste kroz teološki dijalog, zajedničko bogoslužje gdje je to moguće i zajedničko svjedočanstvo pred patnjom čovječanstva.

Susreti koji su ojačali poslanje
Sveti Otac ističe također djela i susrete – „ekumenske prekretnice“ – koji su tijekom proteklih desetljeća ojačali zajedničko poslanje kršćana za mir i pravednost, poput prvoga putovanja jednoga pape u Švedsku, koje je ostvario Ivan Pavao II. 1989. godine, a kojega je tada srdačno dočekao nadbiskup Bertil Werkström, primas Crkve u Švedskoj. Osim toga, zajednički spomen Reformacije u Lundu 2016. godine, kada se papa Franjo pridružio luteranskim vođama u zajedničkoj molitvi i pokajanju.

Papa Lav XIV. na kraju izražava zadovoljstvo zbog toga što njegova delegacija može sudjelovati u Ekumenskom tjednu u Stockholmu i biti prisutna kao znak predanosti Katoličke Crkve da nastavi put molitve i zajedničkoga rada, gdje god je to moguće, za mir, pravednost i dobro svih.

Neka Duh Sveti, koji je nadahnuo Nicejski sabor i koji nas sve nastavlja voditi, učvrsti ovoga tjedna vaše prijateljstvo i pobudi novu nadu u jedinstvo koje Gospodin tako žarko želi među svojim sljedbenicima.