Papa Lav XIV. teolozima: Budite bliski ljudima, dajte odgovore na digitalne izazove

Pozivam vas da njegujete teologiju utemeljenu na osobnom i preobražavajućem susretu s Kristom, onu koja se nastoji utjeloviti u konkretnim stvarnostima čovječanstva danas.

Tim je riječima papa Lav XIV. danas, 13. rujna, primio u audijenciju otprilike 130 sudionika međunarodnog seminara naslovljenog „Stvoreni svijet, priroda i okoliš za svijet mira“ koji je organizirala Papinska teološka akademija.

Razmišljanje koje ide iznad prepreka
Papa je u svom govoru najprije ukratko sažeo ciljeve simpozija održanog 11. i 12. rujna u Vatikanskim vrtovima, na kojem se raspravljalo o temama dragim i njegovim prethodnicima, svetom Ivanu Pavlu II., papi Benediktu XVI. i papi Franji, poput održivosti okoliša i brige za stvoreni svijet. Istaknuo je da je potrebno zalaganje svih ljudi kako bi poboljšali ambijentalne i društvene uvjete našeg svijeta. Seminar je u vezi s time pružio ispravan međukulturalni i međureligijski pristup, stav solidarnosti i suradnje koji nadilazi regionalne, nacionalne, kulturne, pa čak i vjerske barijere i ograničenja. Taj pristup omogućuje daljnje i sve intenzivnije razmjene mišljenja za učinkovite i plodonosne inicijative – napomenuo je Sveti Otac.

Teologija koja izlazi 
Petrov nasljednik je rekao da teologija, koja je sastavna dimenzija misionarskog i evangelizacijskog djelovanja Crkve, mora nastaviti tim putem razmišljanja. Upravo zato što je namijenjena svakom muškarcu i ženi u svakom vremenu, teologija potrebna za ispunjenje te misije mora biti ona koja izlazi van, kako je često govorio papa Franjo, odnosno sposobna ujediniti znanstvenu strogost sa strašću za povijest, utjelovljena teologija koja je prožeta bolima, radostima, iščekivanjima i nadama čovječanstva.

Sveti Augustin, sveti Toma Akvinski i blaženi Rosmini kao uzori
Rimski biskup je potom ukazao na povijesne uzore za teologiju mudrosti koja može ujediniti te različite aspekte, odnosno na velike crkvene oce i naučitelje koji su znali kako spojiti vjeru i razum, promišljanje, molitvu i praksu. Među njima je istaknuo svetog Augustina koji je njegovao teologiju shvaćenu ne kao apstraktno istraživanje, već kao plod iskustva s Bogom i životnog odnosa s njim. Biskup iz Hipona je osobito u svojim Ispovijestima predložio utjelovljenu teološku refleksiju sposobnu odgovoriti na duhovne, doktrinalne, pastoralne i društvene potrebe svog vremena. Papa je spomenuo i svetoga Tomu Akvinskog koji je sistematizirao Augustinov egzistencijalni i afektivni put pomoću aristotelovskog razuma, shvaćajući teologiju kao sapida scientia ili mudrost. Intelektualnu razradu kasnije je dovršio blaženi Antonio Rosmini koji je teologiju smatrao uzvišenim izrazom intelektualne ljubavi – zaključio je Sveti Otac.

Teologija i umjetna inteligencija
Papa je zatim istaknuo da su digitalni izazovi sljedeće područje za primjenu teološkog rada te dodao:

Značajno svjedočanstvo o poznavanju vjere koja je u službi čovječanstva, u svim njezinim dimenzijama - osobnoj, društvenoj i političkoj - jest socijalni nauk Crkve koji je danas pozvan dati mudre odgovore i na digitalne izazove.

Teologija je izravno uključena u tu potragu za odgovorima jer isključivo etički pristup složenom svijetu umjetne inteligencije nije dovoljan. Ta disciplina mudrosti ima zadatak pružiti antropološku viziju koja utemeljuje etičko djelovanje. Potrebno je stoga vratiti se vječnom pitanju: tko je čovjek, koje je njegovo beskonačno dostojanstvo, dostojanstvo koje se ne može svesti na digitalni android -  napomenuo je rimski biskup.

Dijalog sa svim disciplinama
Na kraju govora, papa Lav XIV. je potaknuo teologe da se ne bave samo filozofijom, nego i fizikom, biologijom, gospodarstvom, pravom, književnošću i glazbom, kako bi donijeli dobri kvasac evanđelja različitim kulturama te da razvijaju i utjelovljuju teologiju mudrosti u službi Crkve i svijeta.