Prednosti čitanja

Glede prednosti čitanja za mentalno zdravlje postoji mnotšvo tvrdnji, od toga da osnažuje kognitivne funkcije poput pamćenja i sposobnosti učenja do toga da umanjuje stres, snižava krvni tlak i poboljšava kvalitetu sna. S pravom se postavlja pitanje koliko su te tvrdnje utemeljene.

Više istraživanja potvrđuje da čak i kratkotrajno čitanje, barem desetak minuta dnevno, a naročito fikcije, zaista umanjuje razine stresa i poboljšava kvalitetu sna. Primjerice, istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta u Sussexu pokazuju da već nekoliko minuta čitanja može smanjiti razinu stresa i do 68 %. Dodajmo da, za razliku od nekih bržih medija, poput filma i glazbe, čitanje zahtijeva veću moždanu aktivnost, uči strpljenju i omogućuje bolju koncentraciju.

Što se tiče tvrdnji o snižavanju krvnog tlaka, ima naznaka da kod anksioznih pacijenata može biti takvog utjecaja, no nema čvrstih dokaza kao u vezi s pitanjem o umanjenju stresa. Glede sprječavanja kognitivnog pada, postoji konsenzus među znanstvenicima da čitanje i druge mentalno-stimulativne aktivnosti doprinose tzv. kognitivnoj rezervi (sposobnosti mozga za učinkovito korištenje postojećih neuronskih mreža), koja može pomoći pri sprječavanju ili barem odgodi nastupa stanja poput demencije. Međutim, s obzirom na narav tih istraživanja, postoji prigovor da je moguća i obratna uzročnost, da, naime, nije riječ o tome da čitanje sprječava demenciju, već su rezultati takvi jednostavno zato što ljudi kod kojih nastupa demencija, kako ona napreduje, sve manje čitaju.

Valja spomenuti i kako već sama izloženost tuđim perspektivama, osobito pri čitanju fikcije, kod čitatelja razvija empatiju i bolje upravljanje vlastitim emocionalnim reakcijama. Nadalje, iz neuroznanstvenih istraživanja vidimo da čitanje priča aktivira ista područja mozga kao i stvarna ljudska interakcija, odakle se može zaključiti da je ono blagotvorno koliko i štivo koje se čita, jer nisu sve interakcije takve.

Mnogi autori ističu eskapistički moment kao nešto vrijedno, no zapitajmo se u vezi s tim: iako je zdravi odmak od vanjskog svijeta dobar i, štoviše, nužan, bijeg od njega u druge svjetove samo kako bismo se sa stvarnim što manje suočavali, urodit će još većom frustracijom kad zaklopimo knjigu i u njega se vratimo, jer naviknut ćemo se na to. Čitanje umanjuje razinu stresa, no kao i s tabletama, postanem li potkapacitiranim za suočavanje s teškim trenutcima te stoga ovisan o čestim bjegovima, tu nešto nije u redu. Čovjek je stvoren da se bori i stalno brusi svoj karakter u suočavanju sa stvarima oko sebe. Nekome je potrebno više odmaka od njih, nekome više kontakta s njima, no za mentalno je zdravlje svake osobe apsolutni imperativ pronaći vlastitu ravnotežu tih dvaju elemenata.

Zaključno, možemo reći da je čitanje u načelu dobro i korisno – a razmjeri te činjenice umnogome ovise o tome koliko se mudro njime služimo.

*Cilj rubrike "Zdravo društvo" je promicanje zdravlja i zdravstvenog odgoja, s posebnim naglaskom na promicanje mentalnog zdravlja te prevenciju porasta kroničnih bolesti, stresa, anksioznosti, depresije i nezdravih životnih navika. Želimo raditi na promociji svega onoga što je dobro, poticajno i korisno za ljudsko zdravlje te upozoravati na sve ono što našem zdravlju šteti. Projekt se financira sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.